Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da su Sjedinjene Države izvele "veliki napad" na Venezuelu, nakon čega su predsjednik Nicolás Maduro i njegova supruga Cilia Flores uhapšeni i prebačeni izvan zemlje.

Objava na društvenoj mreži Truth Social, uslijedila je nakon noći u kojoj su snažne eksplozije potresle glavni grad Caracas i druge dijelove Venezuele, označivši dramatičnu kulminaciju višemjesečnih napetosti i vojnog pritiska Washingtona.

Rano ujutro, oko dva sata po lokalnom vremenu, podsjetimo, stanovnike Caracasa probudila je serija od najmanje sedam velikih eksplozija. Prema potvrđenim izvještajima i snimkama koje kruže društvenim mrežama, ciljevi napada bili su ključni vojni i strateški objekti. Među pogođenim lokacijama su zračna baza La Carlota i Fuerte Tiuna, glavno vojno sjedište u Caracasu gdje se vjerovalo da Maduro boravi. Eksplozije su odjeknule i u lučkom gradu La Guairi te u zračnoj luci Higuerote, istočno od prijestolnice. 

Vlada Venezuele je, prije nego što jeMadurova sudbina potvrđena, proglasila vanredno stanje, optuživši SAD za "tešku vojnu agresiju" i pozvavši pristalice da izađu na ulice. Neposredno prije napada, američka Savezna uprava za avijaciju (FAA) izdala je upozorenje kojim se američkim komercijalnim avionom zabranjuje letenje venezuelanskim zračnim prostorom zbog "vojnih aktivnosti u toku".

Ova akcija nije bila iznenadna. Uslijedila je nakon četveromjesečnog "rata iz sjene" koji je počeo u augustu 2025. godine. SAD je sistemski uništavao finansijske žile kucavice Madurova režima kroz operaciju "Southern Spear", koja je uključivala zapljene naftnih tankera, udare na brodove za prijevoz droge i potpunu pomorsku blokadu. U regiji je bila stacionirana golema vojna sila, uključujući udarnu skupinu nosača aviona USS Gerald R. Ford.

Još u novembru 2025., Trump je Maduru putem tajnih kanala poslao jasan ultimatum: "Otiđi ili se suoči s posljedicama". Maduro je navodno pokušao ispregovarati amnestiju, što je odbijeno. Njegov posljednji očajnički potez bio je u četvrtak, kada je ponudio američkim kompanijama ugovore za eksploataciju nafte kako bi zaustavio napade.

Nakon Trumpove objave, uslijedile su oštre međunarodne reakcije. Iran i Kuba osudili su napad kao "kriminalni čin" i "državni terorizam", dok je kolumbijski predsjednik Gustavo Petro zatražio hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a. S Madurom izvan igre, otvoren je put prema naftnom pojasu Orinoco, najvećim svjetskim rezervama teške sirove nafte.

Očekuje se da će SAD instalirati prijelaznu vladu koja će obnoviti američki pristup tim resursima, što je bio jedan od otvorenih ciljeva Trumpove administracije, prenosi Večernji list.