Iran već sedmicama potresa val protesta koji se pretvorio u krvavi obračun režima i demonstranata, dok se međunarodna zajednica sve otvorenije uključuje u krizu koja prijeti da preraste u širi regionalni sukob. Prema svjedočenjima iz Teherana, ulice su pune krvi i tijela žrtava, a broj poginulih raste iz dana u dan. U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države razmatraju niz mogućih akcija, dok vlasti u Teheranu šalju poruke da su spremne na svaku opciju, uključujući i rat, prenosi Blic.

Krv na ulicama, internet blokada i hiljade mrtvih

Iran je u grotlu protesta od kraja decembra, a demonstracije su u početku izbile zbog teškog ekonomskog stanja. Vrlo brzo su prerasle u otvoreni bunt protiv režima ajatolaha Alija Hamneija. Američki predsjednik Donald Trump više puta je poručio da će Washington reagirati "ako Iran bude ubijao demonstrante".

Državni mediji u Iranu tvrde da u posljednja 24 sata "nije bilo protesta ni u jednom gradu u zemlji", ali te tvrdnje nije moguće provjeriti jer je Iran već više od 100 sati pod potpunom internet-blokadom. Zbog toga snimci i fotografije stižu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, pa je gotovo nemoguće pratiti stvarne razmjere nasilja.

Jedan iranski zvaničnik ranije je rekao za Reuters da je u protestima, koji su se tokom proteklog mjeseca proširili na sve provincije, ubijeno najmanje 2.000 ljudi.

Vrhovni vođa Irana Ali Hamnei više puta je zaprijetio odmazdom "izgrednicima koji pale gradove", ali i Sjedinjenim Američkim Državama.

U međuvremenu, američka vojna aktivnost u regionu je pojačana. Prema podacima platforme "Flight Radar", tri američka aviona Stratotanker 11. januara poletjela su iz baze Al Udeid u Kataru i satima kružila iznad Iraka, blizu granice s Iranom. Zabilježeno je i slijetanje transportnog aviona Boeing C-17A Globemaster III u jednu od vojnih baza u regionu.

Prema procjenama analitičara, više od 40.000 američkih vojnika raspoređenih na Bliskom istoku nalazi se u stanju povišene pripravnosti zbog mogućih napada ili odmazdi u narednim, izuzetno napetim sedmicama.

Svijet reagira: prijetnje, osude i strah od eskalacije

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da su američke prijetnje novim vojnim napadima na Iran "apsolutno neprihvatljive". Portparolka ruskog ministarstva Marija Zaharova izjavila je da Rusija "najoštrije osuđuje subverzivno strano miješanje u unutrašnje političke procese Irana".

Istovremeno, američki State Department saopćio je da će pogubljenje 26-godišnjeg demonstranta Erfana Soltanija biti "prvo, ali ne i posljednje".

"Erfan je prvi demonstrant koji je osuđen na smrt, ali neće biti posljednji. Talas pogubljenja je zvanično počeo. Svijet ne smije ostati nijem pred zlom režima Islamske Republike", navodi se u saopćenju.

Njemačka, Velika Britanija, Nizozemska, Španija i Finska pozvale su iranske ambasadore na razgovore zbog brutalne represije nad demonstrantima. Njemačko Ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da su "šokirani brutalnim postupcima režima protiv vlastitog naroda".

Američki predsjednik Donald Trump obratio se direktno demonstrantima u Iranu:

"Iranske patriote, nastavite da protestujete. Preuzmite vlast nad svojim institucijama. Zapamtite imena ubica i zlostavljača. Platiti će veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok se besmisleno ubijanje ne zaustavi. Pomoć stiže. MIGA (Make Iran Great Again)", objavio je Trump.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči poručio je da je Iran "spreman" ako SAD pokrenu vojnu akciju.

"Spremni smo za svaku akciju. Ako žele rat, koji su već jednom pokušali i nisu postigli rezultate, mi smo sada još spremniji", rekao je Aragči za Al Jazeeru.

On je ranije oštro reagirao i na izjavu njemačkog kancelara Friedricha Merza, poručivši da bi se Njemačka "trebala barem malo postidjeti" zbog, kako je naveo, dvostrukih standarda.

U sjeni diplomatskih i vojnih prijetnji, svjedoci iz Teherana drhtavim glasovima opisuju ulice kao "bojno polje", a krvavi protesti već su odnijeli ogroman broj života, dok se strahuje da bi najgore tek moglo uslijediti.