Američka administracija nalazi se pred ključnom prekretnicom u svojoj bliskoistočnoj politici dok svijet s neizvjesnošću iščekuje potez Bijele kuće povodom dramatične eskalacije nasilja u Iranu. Prije deset dana, Donald Trump je javno obećao podršku iranskim demonstrantima u slučaju nasilnog gušenja protesta, naglasivši da su Sjedinjene Američke Države "spremne i naoružane". Danas, kada razmjeri represije iranskog režima šokiraju međunarodnu javnost, postavlja se pitanje koliko dugo Washington može čekati prije nego što pređe s riječi na djela, prenosi Dnevno.hr.

Foto: Guliver Image

Vojni arsenal i strateški smjerovi djelovanja

Visoki zvaničnici trebali bi u utorak podnijeti izvještaj predsjedniku o potencijalnim vojnim i diplomatskim koracima. Tokom razgovora s novinarima u avionu Air Force One, Donald Trump je potvrdio da razmatra "veoma snažne opcije". Ohrabren nedavnim operacijama u Venecueli, koje je opisao kao jedne od najuspješnijih u historiji SAD-a, predsjednik se suočava s velikim iskušenjem da ponovo upotrijebi vojnu silu. Sposobnosti američke vojske za precizne udare s velikih udaljenosti već su demonstrirane prošlog ljeta, kada su nevidljivi bombarderi B-2 iz baze Whiteman u Missouriju uništili ključna iranska nuklearna postrojenja.

Pentagon razmatra širok spektar odgovora koji nadilaze konvencionalne napade. Zvaničnici navode da bi strategija mogla uključivati kibernetičke operacije i tajne psihološke kampanje usmjerene na izazivanje haosa unutar iranskih komandnih struktura. Ipak, analitičari ističu da je scenario sličan onom u Caracasu malo vjerovatno ponoviti u Teheranu. Iran, uprkos slabljenju, ostaje država s režimom očvrsnutim u ratovima, a uklanjanje jedne osobe teško bi dovelo do potpunog kolapsa sistema prema volji Washingtona.

Foto: Guliver Image

Historijske lekcije i diplomatski rizici

Donald Trump je svjestan rizika koje nosi direktna vojna intervencija na terenu, često spominjući neuspjeh koji je Jimmy Carter doživio 1980. godine tokom pokušaja spašavanja talaca. Ta katastrofa, u kojoj je poginulo osam američkih vojnika, bila je presudan faktor u Carterovom izbornom porazu. "Nakon te katastrofe sigurno nije imao nikakve šanse", izjavio je Donald Trump za New York Times, sugerišući da će biti oprezniji u povlačenju poteza koji bi mogli ugroziti američke živote na iranskom tlu.

Istraživač Centra za strateške i međunarodne studije, Will Todman, smatra da je konačni cilj administracije još uvijek nejasan. Prema njegovom mišljenju, Donald Trump vjerovatno pokušava iznuditi ustupke u nuklearnim pregovorima ili zaustaviti represiju, a ne nužno srušiti režim po svaku cijenu. Portparolka Bijele kuće, Karoline Leavitt, dodala je da je diplomatija uvijek prva opcija, ali da se poruke koje režim šalje privatno značajno razlikuju od onih koje plasira u javnost. Na odlučnost u pregovorima pozvao je i Vance, naglašavajući da bi stvarni dijalog o nuklearnom programu bio najpametniji potez Teherana.

Ipak, pritisak raste sa svih strana. Bilal Saab iz Chatham Housea upozorava da bi vojni udar mogao ohrabriti demonstrante, ali i izazvati kontraefekat "okupljanja oko zastave" kod baze podrške režimu. Dok Reza Pahlavi, prognani sin posljednjeg iranskog monarha, poziva na brzu intervenciju kako bi se spriječilo daljnje prolijevanje krvi, Bijela kuća je svjesna da Iran i dalje posjeduje arsenal balističkih raketa i saveznike u regiji, uprkos padu Bashara al-Assada i slabljenju Hezbolaha.