Lako se ljušte, uglavnom nemaju koštice i savršene su kao brz i zdrav međuobrok. Njihova sezona traje otprilike od oktobra do kraja januara, a upravo u tom periodu su i najslađe.

Iako male, klementine su bogate hranjivim tvarima. Jedan plod sadrži oko 35 kalorija, a pruža značajnu količinu vitamina C, koji je ključan za jačanje imuniteta. Redovita konzumacija može pomoći tijelu u borbi protiv prehlade i gripe, dok jednokratni unos nakon što se razbolite neće imati isti učinak.

Vitamin C je također važan za kožu jer doprinosi proizvodnji kolagena, proteina koji koži daje elastičnost i čvrstoću. Osim toga, klementine sadrže flavonoide i druge antioksidanse koji mogu smanjiti upale i crvenilo kože, što ih čini dobrim saveznikom protiv akni i iritacija. Zahvaljujući visokom sadržaju vode, pomažu i u održavanju hidratacije kože tokom hladnih zimskih mjeseci.

Klementine mogu pozitivno djelovati i na mozak. Sadrže bioaktivne spojeve poput hesperidina, koji mogu poboljšati cirkulaciju i podržati zdravlje moždanih stanica. Neka istraživanja na životinjama sugeriraju da agrumi pomažu u učenju, pamćenju i pažnji, a svakodnevna konzumacija mogla bi smanjiti rizik od kognitivnog pada u starijoj dobi.

Pored toga, klementine pružaju vitamine B skupine i folate koji podržavaju metabolizam i stvaranje novih stanica, dok vlakna doprinose zdravlju crijeva i osjećaju sitosti. Neka istraživanja povezuju redovnu konzumaciju agruma i s boljim raspoloženjem, te smanjenim rizikom od depresivnih simptoma.

Ipak, ako uzimate lijekove poput statina, savjetuje se oprez jer klementine, poput grejpa, sadrže furanokumarine koji mogu ometati djelovanje nekih lijekova. U takvim slučajevima najbolje je konzultirati se s ljekarom ili farmaceutom prije nego što ih uvedete u svakodnevnu prehranu.

Izvor: Vijesti.ba