REKORDNA INFUZIJA: Dijaspora u BiH poslala više od pet milijardi maraka

BiH ostaje ovisna o doznakama iz inostranstva dok cijene divljaju

  • Ekonomija

  • Prije 1h  Prije 1h

  • 0

Centralna banka Bosne i Hercegovine potvrdila je najnovijim podacima da dijaspora ostaje najvažniji ekonomski motor zemlje, direktno održavajući socijalni mir i stabilnost hiljada domaćinstava. Prema analizi agencije Eurostat, Bosna i Hercegovina se nalazi na drugom mjestu u Evropi po suficitu ličnih doznaka iz inostranstva u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP), što jasno ukazuje na to da je domaća ekonomija neraskidivo vezana za novčane prilive koji stižu od iseljenika, piše austrijski Kosmo.at.

Tokom prvih devet mjeseci 2025. godine, u Bosnu i Hercegovinu se slilo oko 4,3 milijarde konvertibilnih maraka po osnovu tekućih transfera. To predstavlja značajan rast od 156 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Ovi podaci uvjerljivo demantuju ranije strahove da će globalna finansijska previranja ugroziti finansijsku moć bh. dijaspore na Zapadu i njihovu sposobnost da pomažu porodicama u domovini.

Ako se ovakav pozitivan trend nastavio i u posljednjem kvartalu protekle godine, ukupna suma doznaka za 2025. godinu trebala bi premašiti rekordnu granicu od pet milijardi maraka. Analiza strukture priliva pokazuje da dominiraju lični transferi sa 3,262 milijarde KM, što je rast od 196 miliona u poređenju sa 2024. godinom. Pored direktne pomoći porodici, značajan udio imaju i strane penzije koje su u posmatranom periodu iznosile 947 miliona KM.

Dijaspora kao ključni faktor održivosti

Svi ekonomski indikatori sugerišu da je 2025. bila rekordna godina za finansijske odnose dijaspore i domovine. Ovi prilivi direktno utiču na vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga, odnosno na BDP zemlje. Mapa koju je objavio Eurostat prikazuje uticaj ličnih doznaka na ekonomije EU, država EFTA-e i kandidata za članstvo, pri čemu Bosna i Hercegovina zauzima visoko drugo mjesto u Evropi, odmah iza Kosova.

Novac koji stiže iz inostranstva ključan je za održavanje privatne potrošnje, koja je jedan od glavnih pokretača kakvog-takvog ekonomskog rasta. Ipak, urednički posmatrano, ovi podaci imaju i svoju tamnu stranu. Oni su direktna posljedica činjenice da Bosna i Hercegovina i dalje tavori na dnu evropske ljestvice po životnom standardu, dok se građani svakodnevno bore sa posljedicama visoke inflacije.

Jaz između primanja i stvarnih troškova života

Posebno zabrinjava sve dublji jaz između rasta plata i troškova života. Prema izračunima koje je objavio Savez samostalnih sindikata BiH, prosječna mjesečna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u novembru je iznosila 3.355,25 KM. S druge strane, prosječna neto plata u oktobru iznosila je tek 1.632 KM, što znači da jedna plata ne može pokriti ni polovinu osnovnih životnih potreba.

Uloga dijaspore postaje još jasnija kada se analiziraju podaci Evropskog programa poređenja cijena i BDP-a. Oni pokazuju da je BDP po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini, mjeren standardom kupovne moći, dosegao tek 35 posto prosjeka Evropske unije. Stvarna individualna potrošnja po glavi stanovnika bila je tek nešto bolja i iznosila je 41 posto prosjeka EU. Bez "infuzije" iz inostranstva, ovi procenti bi bili dramatično niži, a socijalna slika društva neuporedivo teža.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...