Admir Lisica, povjesničar, geopolitički analitičar i direktor Geopola, za „Slobodnu Bosnu“ komentirao je novonastalu političku situaciju u Bosni i Hercegovini. Osvrnuli smo se na američku ofenzivu kada je ubrzana izgradnja Južne plinske interkonekcije u pitanju, te na pokušeje optrukcije tog mega-projekta od strane pojedinih bh. političara.

Mediji pod kontrolom HDZ-a BiH, ali i analitičari bliski toj stranci, pozdravljaju kandidaturu Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH. Također, u HDZ-ovim redovima priželjkuju se nove kandidature za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, no još uvijek je nepoznanica HDZ-ov kandidat za tu poziciju. Kako ocjenjujete poruke iz Mostara?

- Reakcije medija bliskih HDZ-u ukazuju na zabrinutost unutar HDZ krugova, kojima ovoga puta nema superiornog Komšića, od kojega su strahovali, ali im na ruku ne idu druge stvari o kojima ne govore. Jasno je kako će takozvana „hrvatska petorka“ imati zajedničkog kandidata, DF je kandidirao svog, te je upitno da li će se kandidature za člana Predsjedništva iz reda Hrvata zaustaviti na broju tri, koliko se sada predviđa. Unutar HNS-a ne vlada jedinstvo koje je Čović nastojao propagirati, drugačija je konstelacija odnosa nego je to bilo ranije, što sve može utjecati na rezultat HDZ kandidata. Shodno ovim nabrojanim činjenicama, a ima ih još o kojima bi iz HDZ-a trebali brinuti u kontekstu nadolazećih izbora, bitnije bi im bilo da se bave ovim temama, nego kandidaturama iz reda Bošnjaka.

S druge strane, svjedočili smo iznenadnoj ostavci Save Minića sa funkcije entitetskog premijera u bh. entitetu Republika Srpska, koja dolazi uoči odluke Ustavnog suda BiH koji odlučuje o ustavnosti Minićevog imenovanja od strane građanina Milorada Dodika. Ukoliko se dokaže da je Minić ipak neustavno imenovan, znači li to da su i sve njegove odluke ali i potpisani dogovori neustavni i svjedočimo li nezabilježenoj situaciji na bh. političkoj sceni?

-Dugogodišnji bosanskohercegovački političar Milorad Dodik dobro je znao epilog situacije u kontekstu Minića, te su nadležni organi, uradili određene proceduralne izmjene u kontekstu imenovanja. Jasno je da neustavni potezi ne mogu proizvesti ustave poteze, te tu nema dileme. Ipak, ukoliko se osvrnemo na neke druge odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje su kreirane s ciljem deeskalacije situacije u državi, niti jedna odluka nas ne može iznenaditi. Imajmo na umu da će ponovljeni izbori za predsjednika entiteta RS biti uskoro, da smo u izbornoj godini, te su to sve segmenti koji utiču na našu svakodnevnicu.

U posljednjih mjesec dana intenzivirani su Američki napori oko ubrzanja početka izgradnje Južne plinske interkonekcije. Najavljeni su i drugi važni projekti u BiH poput izgradnji plinskih centrala na tri lokacije, a projekt izgradnje Južne interkonekcije trebala bi raditi američka kompanija Bechtel koja je prije 30 godina bila zainteresirana i za izgradnju autoceste kroz BiH. No, unatoč svim američkim naporima, pojedini političari na vlasti u BiH, poput Dragana Čovića, pokušavaju izvući korist i profitirati na ovako važnim projektima. Postoji li opasnost da zbog takvih poteza BiH građani ostanu uskraćeni za ključne infrastrukturne projekte bez čije izgradnje bi u konačnici ostali bez plina, s obzirom da Europa uskoro zatvara ruske plinske ventile?

- Čović je nastojao da obezvrijedi BH Gas, državnu kompaniju koju je Vlada FBiH osnovala 1997. godine, te da po „hercegobosanskim“ metodama kreira vlastito rješenje.

Ponašanje Čovića išlo je na ruku ruskim interesima, te se nadam da je to američkoj strani jasno. Bechtel je prema svjedočenjima nekadašnjih kreatora politika unutar Bosne i Hercegovine bio već u prilici da realizira kapitalan projekat za građane Bosne i Hercegovine, što se nažalost nije desilo.

Ovoga puta djeluje mi kao i da geopolitička situacija u svijetu pogoduje da se ovaj projekat realizira. Za Bosnu i Hercegovinu i njene odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, izuzetno je bitno da se jedan ovakav kapitalan projekat realizira.

Potonji je prilika za Bosnu i Hercegovinu da diversificira svoje izvore snadbijevanja, te da ograniči ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini. Iako sam skeptičan u pogledu toga da će se Evropa potpuno distancirati od ruske energije, jer jednostavno, to im nije u interesu, posebno državama poput Njemačke, čije su ekonomije bile naslonjene na ruske energente, bitno je da Bosna i Hercegovina realizira ovaj projekat sa Sjedinjenim Američkim Državama.

(M.I.)