Na Facebook stranici Brilliant Maps posljednjih sati masovno se dijeli karta koja prikazuje viziju buduće Evrope podijeljene na "dvije brzine", što je izazvalo oštre reakcije širom kontinenta. Grafika sugeriše stvaranje sistema u kojem bi mala grupa država činila jezgro Evropske unije, dok bi ostale zemlje ostale na periferiji s bitno manjim utjecajem i pravima.

Jezgro E6 i periferne države

Na karti su zelenom bojom označene najrazvijenije zapadne članice, uključujući Njemačku, Francusku, Italiju, Španiju, Belgiju i Holandiju. Ove države bi navodno činile grupu E6, usmjerenu ka dubokoj političkoj, fiskalnoj i sigurnosnoj integraciji. Ostatak saveza, označen crvenom bojom, ostao bi izvan ovog kruga, što podrazumijeva ograničen utjecaj na ključne odluke koje oblikuju budućnost kontinenta.

Koncept "Evrope dvije brzine" zasniva se na tezi da sve članice nisu spremne ili voljne pratiti isti tempo integracije. Dok zagovornici tvrde da bi ovakav model omogućio efikasnije donošenje odluka, kritičari upozoravaju na opasnost od stvaranja država "prve i druge klase". U praksi bi to moglo značiti slabiji utjecaj na zajedničku vanjsku politiku, odbranu i energetiku, kao i smanjen pristup ključnim fondovima.

Položaj Balkana i reakcije javnosti

Posebnu pažnju privlači položaj srednje i istočne Evrope. Države poput Poljske, Mađarske, Rumunije i Bugarske nalaze se izvan jezgra, baš kao i cijeli Balkan. Iako je članica Schengena i eurozone, Hrvatska je na ovoj karti također svrstana izvan užeg kruga, što je potaknulo rasprave o stvarnom statusu zemlje unutar EU.

Reakcije na društvenim mrežama su podijeljene i često prožete humorom ili skepticizmom. Korisnik pod imenom Dave ironično je prokomentarisao da je karta pogrešna jer je "Italija uvijek u petoj brzini", dok je Janos predložio da se "Mađarska stavi u rikverc". S druge strane, kritičari poput Mikea smatraju da bi ovakva podjela značila definitivan kraj Evropske unije.

Iako zvanični prijedlog koji odgovara ovoj specifičnoj karti ne postoji, učestale analize o podijeljenoj uniji pokazuju da strah od marginalizacije manjih članica nije bez osnova. Za zemlje poput Hrvatske, ovakvi scenariji otvaraju sudbonosno pitanje: hoće li Evropa opstati kao zajednica ravnopravnih ili će postati savez kojim upravlja nekolicina najmoćnijih država?