Tokom protekle godine paralelno su vođeni pregovori o završetku rata u Ukrajini: jedni o teritoriju i sigurnosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi strahuju da bi predsjednik SAD-a Donald Trump do juna mogao pritisnuti Ukrajinu na ustupke kako bi osigurao ekonomske koristi.

Prema pisanju Economista, Kremlj je razradio plan kako Trumpu predstaviti "Najveći dogovor". Kiril Dmitrijev, čelnik ruskog državnog fonda, više se puta sastao s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom.

Americi su navodno ponuđeni projekti arktičke nafte i plina, rijetkih metala, pa čak i infrastrukture poput tunela ispod Beringovog prolaza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Trump želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine.

Rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike

Ipak, iznos od 12 biliona dolara smatra se pretjerivanjem, naglašava Economist. Analize pokazuju da su realne koristi znatno manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata zapadne su kompanije, ponajviše evropske, imale značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.

Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i sudjelovanje u energetskim megaprojektima. No ruska ekonomija manja je od italijanske i srednja klasa se smanjuje. Ukidanje gotovo 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila.

Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slaba pravna zaštita, politički pritisci i moguć povratak sankcija u slučaju novog sukoba. Mnogi sektori već su pod kineskim utjecajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve upućuje na to da obećani "El Dorado" vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.

Bijela kuća odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je 6. februara da su ga obavještajne službe izvijestile o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za opsežnu ekonomsku saradnju između Moskve i Washingtona.

"Obavještajne službe pokazale su mi takozvani 'Dmitrijevljev paket' koji je predstavio u SAD-u - riječ je o iznosu od oko 12 biliona dolara", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu. Bijela kuća je dva puta odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga. Bloomberg je 12. februara objavio da Rusija želi osigurati široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana povezanog s Ukrajinom.

Sedam područja moguće saradnje

Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je pisao da Moskva traži ublažavanje ograničenja koja su je isključila iz dolarskog platnog sistema. Rusija navodno smatra obnovu dolarskih transakcija dijelom mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam područja moguće američko-ruske saradnje.

Osim povratka dolarskim plaćanjima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji ukapljenog prirodnog plina. Prijedlozi uključuju i saradnju u nuklearnoj energiji te proširene rudarske projekte za litij, bakar, nikal i platinu.

Kako bi ponuda bila privlačnija, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiji i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija. Američke firme dobile bi povlašten tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan također predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim "zelenim klimatskim politikama".

Peskov: Naravno da nudimo saradnju

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov 13. februara nije negirao postojanje paketa. "Naravno da nudimo saradnju. Naravno da su kompanije iz obje zemlje potencijalno zainteresovane za tu saradnju", izjavio je Peskov.

Među prijedlozima se ističe zahtjev za povratkom dolarskim plaćanjima. Putin je ranije tvrdio da dominacija dolara slabi, ali obnova transakcija značila bi zaokret u odnosu na rusku politiku "dedolarizacije". U januaru 2025. predsjednik SAD-a Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina od 100% članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar.

Sve upućuje na to da Moskva svaki pomak oko Ukrajine povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, nego i sa sveobuhvatnim resetovanjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.