Od tvrdnji o nepostojanju do presuda u Moldaviji. Moldavski kampovi u okolini Banje Luke. A tu je i mađarski Centar za borbu protiv terorizma. Ko sve kampira u BiH i s kojim ciljem? Šta je zakonito, a šta nije i šta rade domaće obavještajne službe? Gosti emisije Plenum na Federalnoj televiziji bili su: Sandi Dizdarević, Edin Vranj i Darko Trifunović.

Vranj: Napad na ustavni poredak BiH spada u najteža krivična djela

Ministar unutrašnjih poslova Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Edin Vranj je odgovornost prije svega locirao u institucijama države.

Govoreći o tvrdnjama da Ministarstvo sigurnosti „nema saznanja“, Vranj je problem nazvao onako kako ga vidi – nefunkcionalnošću sistema. „Da kojim slučajem institucije na državnom nivou rade svoj posao kvalitetno, ministar sigurnosti bi imao informaciju“, rekao je Vranj, podsjećajući da postoje Služba za poslove sa strancima, Obavještajno-sigurnosna agencija, Granična policija i SIPA.

Kada bi, kako je naveo, svako iz svog domena dostavio podatke, „krovna kuća – Ministarstvo sigurnosti imala bi potpunu informaciju i ne bismo imali ovu rašomonijadu tumačenja, šutnju i zebnju kod građana“.


Edin Vranj (Foto: Federalna.ba)

Posebno je naglasio da se u ovom slučaju ne radi o marginalnim prekršajima. „Ovo su ozbiljna krivična djela, najteža djela normirana u Krivičnom zakonu BiH – napad na ustavni poredak i suverenitet države“, upozorio je.

Dodao je da takve pojave zaslužuju punu pažnju svih sigurnosnih institucija, ali i Tužilaštva BiH, koje je nadležno da procesuira ovakve aktivnosti. „Nažalost, imamo nijemo posmatranje i neofanzivno postupanje, barem prema onome što izlazi, ili ne izlazi, u javnost“, ocijenio je.

Govoreći o međunarodnoj policijskoj saradnji, Vranj je bio izričit da se ona mora odvijati isključivo preko državnog nivoa. „Sva međunarodna policijska saradnja mora ići preko državnih organa. To je obaveza propisana i ustavom. Ne može svako u ovoj zemlji da se igra ustava i zakona“, poručio je.

Naglasio je da se nikakvi centri ili uredi ne mogu formirati bez odluka Vijeća ministara i bez uključenosti Ministarstva sigurnosti i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. „Ne mogu niži nivoi sklapati sporazume sa drugim državama. To mora biti međudržavno partnerstvo“, rekao je.



Emisija Plenum (Foto: Federalna.ba)

U kontekstu uspostave mađarskog centra u Banjoj Luci, Vranj smatra da takav potez nije faktor stabilnosti. „Prema mom dubokom uvjerenju, to je protuustavno i protuzakonito, ali i protusigurnosno. To nije faktor stabilnosti. Naprotiv, može biti faktor nestabilnosti“, istakao je, dodajući da bi mogao navesti niz argumenata za takvu ocjenu.

Govoreći o sigurnoj budućnosti BiH i regiona, Vranj je naglasio da je ključ u transparentnosti i saradnji na državnom nivou. „Kad se karte stave na sto i kada se sarađuje država s državom, nema šta da se krije. Svi smo uključeni i svima nam je stalo“, rekao je.

Podsjetio je da na državnom nivou već postoje tijela i operativne grupe za borbu protiv terorizma, uključujući i tužioce, te da su u njih uključene institucije iz cijele BiH. „Tako se pravi saradnja ako ćemo pošteno“, zaključio je.

Na kraju je upozorio na opasnost spuštanja borbe protiv terorizma na niže nivoe vlasti. „Zamislite da borbu protiv terorizma, jednog od najtežih krivičnih djela, prepustimo najnižim nivoima. Zna se ko s kim i na kojem nivou surađuje“, poručio je Vranj.

Trifunović: Region meta hibridnog rata – institucije paralizirane, građani plaćaju cijenu
Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost Darko Trifunović, upozorava da su zemlje regiona izložene snažnim hibridnim utjecajima, posebno kroz dezinformacije i djelovanje stranih službi. Ističe da je ključni problem slaba institucionalna reakcija, zbog čega sigurnosne prijetnje ostaju bez adekvatnog odgovora.

„Čitav ovaj region, nažalost, nema dovoljno stručnih ljudi koji mogu da naprave ozbiljnu analizu bezbjednosnih ugrožavanja i da jasno definišu šta to zapravo prijeti našim državama.“

Upozorava na snažno djelovanje ruskih hibridnih operacija, posebno kroz širenje dezinformacija. „Mi smo u Srbiji otkrili još ozbiljniju stvar – mrežu koja je samo prema Srbiji plasirala oko 240.000 lažnih vijesti. To pokazuje razmjere hibridnog djelovanja i pokušaja utjecaja na društvo.“

Ističe da se radi o kontinuiranom sukobu koji se ne vodi klasičnim metodama. „Odgovorno tvrdim da je Srbija u svojevrsnom sukobu s Ruskom Federacijom, jer se kroz hibridna djelovanja pokušava proizvesti destabilizacija i utjecati na političke procese.“

Naglašava da su institucije ključni mehanizam odbrane, ali da su često oslabljene ili politički blokirane. „Država na bezbjednosne prijetnje može odgovoriti samo institucijama. Ako su te institucije paralizovane ili ljudi koji rade pošteno sklonjeni na marginu, onda sistem ne funkcioniše – a cijenu toga plaćaju građani.“



Darko Trifunović (Foto: Federalna.ba)

Smatra da su Srbija i Bosna i Hercegovina među glavnim metama stranih utjecaja. „Rusija je jasno označila Srbiju i Bosnu i Hercegovinu kao ključne mete za ostvarivanje svojih interesa – prije svega da ove zemlje ne uđu u Evropsku uniju i da ostanu u sferi njenog utjecaja.“

Objašnjava da se takvi utjecaji provode kroz različite kanale – političke, ekonomske i informacione. „Kada imate energetsku ucjenu, političke poluge, ekonomski pritisak i stotine organizacija i medijskih platformi koje djeluju izvan sistema, jasno je koliko je teško malim državama da se tome suprotstave.“

Upozorava da su zemlje regiona postale prostor otvoren za djelovanje različitih stranih interesa. „Mi smo postali otvoreno dvorište u koje ulazi ko god hoće – i sa istoka i sa zapada. To pokazuje koliko su naši sistemi slabi i koliko smo izloženi utjecajima.“

Naglašava potrebu reforme sigurnosnog sektora i jasnog opredjeljenja institucija. „Sektor bezbjednosti mora da se otrijezni – ili će raditi za državu ili države neće biti. To je vrlo jednostavno pitanje opstanka.“


Emisija Plenum (Foto: Federalna.ba)

Govori o konkretnim primjerima stranih operacija koje se povezuju s regionom. „Imate situacije gdje se ljudi obučavaju u regionu, a zatim šalju u druge države da izazivaju incidente i destabilizaciju. To su ozbiljne operacije koje imaju međunarodne posljedice.“

Ističe da se sigurnosne prijetnje često pogrešno tumače ili zanemaruju u političkom diskursu. „Moramo razlikovati parastrukture i obavještajne kampove od zvaničnih državnih institucija. Problem je što se to često miješa i koristi u političke svrhe.“

Zaključuje da bez ozbiljne institucionalne reakcije nema efikasne zaštite od sigurnosnih prijetnji. „Ako nemate funkcionalne institucije i jasnu strategiju, vi ste prepušteni utjecajima sa strane. A tada građani postaju najugroženiji.“

Dizdarević: Radi se o klasičnom vojnom kampu – godinama upozoravamo, reakcije nema
Nakon presuda u Moldaviji koje su otkrile detalje o organizaciji i sadržaju spornih trening kampova, u kojima su učesnici prolazili obuke iz upravljanja dronovima i rukovanja eksplozivnim sredstvima, ponovo je otvoreno pitanje njihove eventualne povezanosti s Bosnom i Hercegovinom. Profesor kriminalističke psihologije i stručnjak za sigurnost Sandi Dizdarević upozorava da je riječ o ozbiljnoj prijetnji na koju se, kako tvrdi, godinama ukazuje bez adekvatne reakcije institucija.

Govoreći o prirodi takvih kampova, Dizdarević naglašava da se ne radi o neformalnim okupljanjima, već o organizovanoj i sistemskoj obuci. „To je vrlo opasno i o tome, i kolega Vranj i profesor Trifunović i ja već nekih pet godina upozoravamo, ne samo na području Bosne i Hercegovine, nego Srbije ali šire.“

On precizira da su takve aktivnosti imale jasnu vojnu strukturu i podršku. „Radi se o klasičnom vojnom kampu u kojem su pripadnici Wagnera, povezani sa Ruskom vojnom obavještajnom službom, vršili obuku o vojnim doktrinama i vojnim konkretnim operacijama u potrebom dronova i eksplozivnih naprava.“

Kao ilustraciju stvarne opasnosti, podsjeća na iskustva iz savremenih sukoba. „Koliko je to opasno vidimo u ratu koji se odvija već nekoliko godina na području Ukrajine.“

Sandi Dizdarević (Foto: Federalna.ba)

Posebno ističe da su, uprkos brojnim upozorenjima, izostale pravovremene reakcije nadležnih organa. „Ono što mene boli jeste da nakon brojnih upozorenja koja su dolazila, mi nismo imali reakciju državnih institucija, prije svega mislim na Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i Državnu agencija za istrage i zaštite da odreaguje.“

Prema njegovim riječima, sada se govori o postdeliktnoj saradnji, umjesto o preventivnom djelovanju. „Sada govorimo o postdeliktnoj saradnji nakon prvostepene presude kako bi utvrdili da li je neko od naših državljana sudjelovao u organizaciji i da li je postojalo pokroviteljstvo od strane određenih državnih ili pojedinaca iz državnih firmi i to pokreće i zahtjeva jednu opsežnu kontraobavještajnu operaciju.“

Na pitanje šta konkretno radi Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, Dizdarević navodi da bi ključni koraci trebali uslijediti kroz međunarodnu saradnju i razmjenu podataka. „Policijskom operativnom razmjenom podataka i međunarodnom pravnom pomoći razmijeniti određene dokaze na temelju koje će se vjerovatno otvoriti nova domena istrage za područje Bosne i Hercegovine.“

Podsjeća i da kamp u Glamočanima nije izolovan slučaj, te da su godinama postojale informacije o sličnim lokacijama širom regiona.

Naglašava da su on i kolege kontinuirano upozoravali na takve pojave. „Oni koji prate ovu djelatnost, a prije svega kolega Trifunović i ja smo godinama upozoravali od kampova na Zlatiboru do Sunčeve rijeke do Humanitarnog centra u Nišu do pojedinaca koji se vezuju i za Federaciju i za Republiku Srpsku, ali nažalost nikad nije bilo reakcije.“

Govoreći o institucionalnoj odgovornosti, Dizdarević ističe da Tužilaštvo vidi kao završnu instancu u lancu. „Tužilaštvo u Bosni i Hercegovi bi ja možda ostavio kao vrh piramide koji je nadležan za procesuiranje na temelju informacija onoga što je kolega Vranj spomenuo, a to je svih ovih policijskih obavještajnih struktura.“

Emisija Plenum (Foto: Federalna.ba)

Ključni problem, kako navodi, leži u nedostatku snažne kontraobavještajne strukture. „Postoji jedan ključni problem a to je nepostojanje jakog sektora ili agencije koja bi se bavila kontraobavještajnom djelatnosti čija je to osnovna nadležnost.“

Podsjeća i na zakonske nadležnosti Državna agencija za istrage i zaštitu. „Državna agencija za istrage i zaštitu osmišljena je i obrazovana po uzoru na Federalni istražni biro, između ostalog kao upravna organizacija sa samostalnom policijskom operativnom djelatnošću, gdje se, između ostalog, bavi prikupljanjem obavještajnih saznanja za krivična djela i počinitelje iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine.“

Na kraju, naglašava da bi eventualno postojanje i organizovanje takvih kampova predstavljalo krivično djelo. „Ako je obrazovanje kampa i obuka u vojnom smislu, policijskom smislu, suprotna propisima na nivou Bosne i Hercegovine, onda je to krivično djelo koje je u nadležnosti obavještajnog, odnosno krim-obavještajnog odjela Državne agencije za istrage i zaštite.“