Gostujući u emisiji "7Plus" na Hayat televiziji, bivši diplomata Mirza Hajrić analizirao je nastup fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu, ulogu međunarodne zajednice, sudbinu OHR-a te nefunkcionalnost državnog aparata uoči predstojećih izbora. Tokom razgovora Hajrić je iskazao duboku zabrinutost zbog aktuelnog stanja u bh. političkom životu. Naglasio je da sportski uspjesi zorno pokazuju kako država posjeduje ogroman potencijal da u svijetu bude prepoznata po pozitivnim pričama.

Snaga sportske diplomatije

Na početku razgovora Hajrić se osvrnuo na remi Bosne i Hercegovine protiv Kanade na otvaranju Svjetskog prvenstva 2026. godine. Iako smatra da reprezentacija nije odigrala bez grešaka, naglasio je da sam plasman na Mundijal predstavlja istorijski uspjeh. Prema njegovim riječima, navijači trebaju uživati u trenutku i podržati tim bez nerealnih očekivanja. Odlazak na najveću svjetsku fudbalsku smotru velika je nagrada za dugogodišnji trud cijele ekipe.

Fudbalska reprezentacija postiže ono što domaća politika godinama ne uspijeva. Govoreći o ulozi državnog tima u promociji zemlje, Hajrić je podsjetio na period kada je Miroslav Ćiro Blažević vodio reprezentaciju Bosne i Hercegovine. Istakao je da sport ima moć povezivanja ljudi bez obzira na političke i nacionalne razlike. Mirza Hajrić, bivši diplomata, rekao je:

"Apsolutno, pa ima tu malo istorije. Znate, kad je pokojni Ćiro Blažević, koji nam je bio jako blizak, jako simpatičan čovjek. Sjetite se da je on bio kod Milorada Dodika i poklonio mu dres reprezentacije BiH i Dodik je obećao ako se plasiramo da će navijat za Bosnu i Hercegovinu. Znači, sport je jedan od kulturoloških elemenata, fenomena koji zbližava narode, zbližava kontinente. Sada je to jedna kompletna globalna priča. Mi pratimo sportove redovno koji se odvijaju u Americi, od NBA, košarke i drugih sportova. I to je dio diplomatije i u ovom smislu je vrlo uspješan za razliku od naše formalne diplomatije. Ova diplomatija nam je donijela jako mnogo dobroga."

Očuvanje uloge OHR-a

Budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR) izaziva brojne spekulacije u javnosti, posebno u pogledu mogućeg odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta i izbora njegovog nasljednika. Hajrić smatra da bi slabljenje ili izmještanje OHR-a iz Bosne i Hercegovine proizvelo negativne posljedice po političku stabilnost. Takav scenario otvorio bi dodatni prostor za blokade institucija države Bosne i Hercegovine i produžavanje kriza. Hajrić je prokomentarisao rad međunarodne zajednice:

"Schmidt je otjeran i ne treba mi da šminkamo to. I to je pokazatelj međunarodne zajednice koja djeluje u Bosni i Hercegovini. Biće neko od ovih poznatih kandidata. Ne vidim da će biti izvučen neki zec iz šešira!"

Visoki predstavnik mora preuzeti aktivniju ulogu u rješavanju ključnih pitanja poput državne imovine. Međunarodna zajednica često pokazuje nedovoljno odlučnosti u kriznim situacijama. Kada domaći politički lideri ne žele donositi odluke u interesu države, OHR mora reagovati kako bi zaštitio ustavni poredak.

Administrativni slom šteti turizmu

Višesedmični problemi sa sistemom za obradu biometrijskih podataka stranaca i izdavanje viza nanijeli su ogromnu štetu državi. Hajrić smatra nedopustivim da nadležne institucije sedmicama ne rješavaju problem koji direktno ugrožava turizam, strane investicije i međunarodni ugled zemlje. Javnost mora dobiti tačne informacije o tome ko snosi odgovornost za ovaj administrativni slom. Hajrić je oštro kritikovao rad Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine:

"Znači, kada bi tako funkcionisala Hayat TV, niko je ne bi gledao. Jer ne bi kamerman došao na vrijeme, ne bi tonac bio tu, vi ne bi bili. Takva jedna neorganizacija. Jednostavno, mora biti neko odgovoran za to. Imamo po liniji odgovornosti u ministarstvu i da znamo zašto je to tako da na kraju krajeva, javnost dobije punu informaciju. Mene ne zadovoljava to. Evo, od danas će biti sve u redu. Zašto nije bilo u redu i zašto? Jer kontaktiraju me ljudi iz Hercegovine, iz inostranstva, pitaju za vize. Jednostavno, nije im jasno. Znam neke ljude iz Omana koje imaju ovdje imovinu, imaju kuće. Željeli su da dođu prije 20 dana u svoju kuću, ne mogu da dobiju vizu."

Strani državljani koji posjeduju nekretnine u Bosni i Hercegovini sedmicama nisu mogli doputovati u zemlju zbog nefunkcionalnosti administracije. Hajrić zahtijeva uvođenje strogih sankcija za nerad u državnoj službi.

"Ako nećeš da budeš odgovoran za svoj rad, daj otkaz. Ali onaj ko radi, treba da dobije i pohvale, ali i da bude kažnjen za nerad. Odnosno, ako nije uradio nešto kvalitetno, jer je to, znaš, džaba što Zmajevi oduševljavaju sve, što cijeli svijet pjeva I'm from Bosnia, take me to America. Ako ti ne možeš da dobiješ vizu i ti želiš da dođeš u tu Bosnu i Hercegovinu jer te ta infekcija uhvatila, ali ne možeš da dobiješ vizu i onda se ohladiš", poručio je Hajrić.

Politička smjena generacija

Predstojeći Opći izbori 2026. godine donijet će promjene samo ukoliko političke partije ponude nova lica i progresivne ideje. Građani ne mogu očekivati bolji rezultat ako na glasačkim listićima budu gledali iste političare koji scenom dominiraju decenijama. Stranke su potpuno zakazale u stvaranju nove generacije lidera.

Većina zastupnika u parlamentima postala je obično glasačko tijelo stranačkih centrala. Oni slijede upute rukovodstva bez ikakve vlastite inicijative, dok direktne posljedice takvog podaničkog ponašanja snose isključivo građani. Birači na izborima imaju priliku kazniti nerad, ali istinski preokret zahtijeva mnogo veću političku zrelost i odgovornost cjelokupnog društva.