Građani Bosne i Hercegovine odabrali su put nezavisnosti na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine.

Od 64 posto građana s pravom glasa koji su se odazvali glasanju, na pitanje da li su za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana i naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive, 99,44 posto glasalo je "za".

Za nezavisnost je glasalo 2.073.568 glasača. Od ukupnog broja onih koji su se odazvali na referendum. Mjesec dana nakon referenduma uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu.

Dan nezavisnoti Bosne i Hercegovine je jedan od najvažnijih praznika. A o tome jesmo li sačuvali duh referendumske poruke o zajedničkoj i nedjeljivoj Bosni i Hercegovini, za „Slobodnu Bosnu“ je govorio profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Senadin Lavić.

"Srbija i velikosrpska politika nisu odustale od svog projekta stvaranja velike Srbije"

"Upravo je udar antibosanskih snaga strateški usmjeren na postojanje jedinstvene, nedjeljive, pluralne i demokratske  države Bosne i Hercegovine. Pokušaj destrukcije traje više od trideset godina i ne posustaje, jer je pretvoren u politički ekspanzionistički projekt susjednih država, Srbije i Hrvatske", kaže profesor Lavić, te dodaje:

"Ni 1992. godine srbijanski režim na čelu s Miloševićem, uz podršku pete kolone ratnog zločinca Karadžića, nije poštovao većinsku volju građana koji su odlučili da žive u nezavisnoj i suverenoj Republici Bosni  i Hercegovini."

Profesor Lavić govoreći o referendumu od prije 34 godine, kaže da od dana održavanja referenduma (29. II/1.III 1992.) do danas, Srbija i velikosrpska politika nisu odustale od svog projekta stvaranja velike Srbije kojim bi se Bosna potpuno uništila i izbrisala s mape svijeta.

"Oni koji su odbranili Bosnu tokom srbijanske agresije i danas su budni i nisu odustali od Bosne. Naravno, nadošle su nove snage i nove generacije koje nastavljaju referendumski duh odbrane suvereniteta Bosne i njezinog demokratskog razvoja. To je ozbiljan proces na koji neprijatelji Bosne nisu računali", ističe on.

Samo po sebi se nameće pitanje, je li nezavisnost trajna borba kad pogledamo u kakvom političkom ambijentu Bosna i Hercegovina dočekuje jedan od svojih najvažnijih historijskih datuma?

"Odlučnost bosanskih patriota je ista kao i 1992. godine"

"Posebno je važna svijest koja je razvijena proteklih decenija unutar bosanskih patriota, naime, svijest da se nastavi epohalna borba za suverenitet Bosne kao zajednice jednakopravnih građana i slobodnih ljudskih bića. Mi još uvijek nismo uspostavili demokratsku državu s punim slobodama i pravima za njezine ljude. To planski i uporno ometaju srpsko-hrvatski petokolonaški kriminalci. Oni u ovom času nekažnjeno sprovode teror nad građanima Bosne i Hercegovine, ne poštuju zakone i ruše vladavinu prava, vraćaju nas u barbarstvo i vrlo su glasni u javnosti. Bez obzira što su srbijanska i kroacijska politika izvukle iz tame prošlosti fašističko-nacističke ideologije četništva i ustaštva kao instrument homogenizacije manijakalnog antibosanskog djelovanja, odlučnost bosanskih patriota je ista kao i 1992. godine", kaže profesor Lavić.

On naglašava da je bitno podsjetiti da još nije uspostavljena demokratska slobodarska politika kao bi se potpuno dezavuirali svi oni lažni “demokrati” i “Europejci” koji nam podmeću fašizam kao “europsku vrijednost”.

"Slično se već desilo u bivšoj Jugoslaviji kada su nam podmetnuli pripovijest o tome da je riješeno nacionalno pitanje. Tek smo devedesetih godina shvatili da bosansko nacionalno pitanje nije riješeno prema demokratskim principima jer Srbija i Hrvatska ni u SFRJ nisu priznavale povijesni, kulturni i politički  identitet i integritet Bosne i Hercegovine", kaže profesor Lavić, te zaključuje:

"Zato podsjećam patriote da nije još završena uspostava demokratskog poretka koji će definitivno poraziti etnofašizam i velikodržavnu politiku prvih susjeda. Bosanskim patriotima čestitam Dan nezavisnosti, od srca želim slobodu narodu i smrt fašizmu."

(S.G.)