Mnogi od nas u ormarićima drže razne vitamine i dodatke ishrani koji obećavaju različite zdravstvene koristi – od boljeg sna i zdravije kose do regulisanja probave.

Ali farmaceutkinja Rojina Šams Nateri upozorava na čestu grešku koja može donijeti više štete nego koristi, prenosi Index.hr.

Česta greška kod uzimanja vitamina

U razgovoru za The Mirror Nateri, farmaceutkinja u kompaniji Roseway Labs, objasnila je kako mnogi, u želji da ojačaju imunitet, nesvjesno kombinuju više proizvoda sa istim sastojcima, poput cinka te vitamina C i B, čime rizikuju predoziranje.

„Jedna od najčešćih grešaka koje viđam je kombinovanje zimskih suplemenata koji sadrže iste sastojke. Možda uzimate multivitamin, preparat za jačanje imuniteta i dodatni cink ili vitamin C, i odjednom ste, a da to nijeste ni znali, utrostručili unos“, upozorila je.

Vitamini nijesu bezazleni

Neki pretpostavljaju da su visoke doze vitamina bezazlene, ali Nateri naglašava da to nije tačno. Iako se prodaju bez recepta, vitamini se ne bi smjeli uzimati bez opreza.

„Ljudi misle da vitamini ne nose nikakav rizik jer se mogu kupiti bez recepta. To jednostavno nije istina“, istakla je.

Kao primjer navodi cink, koji je koristan za imunitet, ali unos veći od 9,5 miligrama dnevno za muškarce i sedam miligrama za žene može poremetiti apsorpciju bakra i vremenom zapravo oslabiti imunitet. Slično tome, unos vitamina D veći od 100 mikrograma (4000 IU) može povisiti nivo kalcijuma u krvi na opasan nivo.

Dodaje da se vitamin A zadržava u tijelu, pa ako se prekorači doza od 1,5 mg (1500 mcg), vremenom može doći do oštećenja jetre.

Što se tiče vitamina C, objasnila je:

„Preporučeni dnevni unos u Ujedinjenom Kraljevstvu je 40 miligrama, a tijelo ga slabije iskorišćava u većim dozama. Kada unos pređe 200 mg dnevno, organizam uglavnom izluči višak vitamina C.“

Mogući uticaj na ljekove

Farmaceutkinja je takođe upozorila da dodaci ishrani mogu uticati na djelovanje ljekova na recept.

„Kalcijum, magnezijum, gvožđe i visoke doze vitamina C mogu smanjiti apsorpciju antibiotika, ljekova za štitnu žlijezdu i nekih ljekova za visoki pritisak“, rekla je.

Ako uzimate bilo kakve ljekove na recept, pa čak i kratkoročno, uvijek se posavjetujte sa ljekarom ili farmaceutom prije nego što počnete da koristite dodatke ishrani.

Šta se preporučuje uzimati?

Na pitanje šta bi onda bilo pametno uzimati, Nateri ima nekoliko preporuka.

„Tokom zime, uzimanje vitamina D razumno je za većinu odraslih. Omega-3 masne kisjeline sa EPA i DHA podržavaju zdravlje mozga i srca, a magnezijum može pomoći kod problema sa spavanjem i napetosti u mišićima“, savjetuje.

„Dodaci ishrani trebalo bi da budu podrška zdravlju, a ne zamjena za kvalitetan san, uravnoteženu ishranu i ljekarski savjet. Ako nijeste sigurni, pitajte svog farmaceuta. Tako biste mogli izbjeći da sebi nanesete više štete nego koristi“, poručila je.