Milioni ljudi širom svijeta se svake noći susreću sa problemom da ne mogu da zaspu, zbog čega se sve češće traži rješenje u popularnom suplementu melatoninu koji je široko dostupan u apotekama. Ali šta zapravo znamo o ovom hormonu?

Da li je zaista efikasan, da li može da se koristi u kombinaciji sa pojedinim ljekovima, i ima li razlike u efikasnosti primijenjenih doza? Kao farmaceut, pokušaću da na jednostavan način objasnim najvažnije činjenice o melatoninu, piše spec. farm. Kristina Kovačević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.

Šta je melatonin i kako nastaje u tijelu?
Melatonin je hormon koji naš mozak prirodno luči. Njega proizvodi mala žlijezda zvana epifiza (ili pinealna žlijezda), smještena duboko u mozgu. Ona funkcioniše poput unutrašnjeg sata. Kada padne mrak, počinje da luči melatonin i tijelo dobija signal da je vrijeme za spavanje. Kada svane, produkcija se smanjuje i budimo se. Dakle, melatonin nije lijek koji nas uspavljuje na silu, on samo govori tijelu da je vrijeme za odmor.

Kod nas se melatonin prodaje kao suplement, što znači da ga možete kupiti bez recepta. Slična je situacija i u većini svijeta. U SAD, na primjer, FDA (agencija koja odobrava ljekove) formalno ga nije svrstala u ljekove, ali ga ljekarska udruženja preporučuju kao jednu od farmakoloških opcija u terapiji nesanice.

Da li melatonin zaista pomaže?
Jedna obimna analiza više studija pokazala je da su osobe koje su uzimale melatonin, u prosjeku zaspale oko 7 minuta brže, spavale oko 8 minuta duže, i subjektivno ocijenile da bolje spavaju u poređenju sa onima koji su uzimali placebo (lažnu tabletu).

Sedam minuta zvuči malo, ali za nekoga ko sate provodi budnim, i to može biti dragocjeno. Melatonin se posebno preporučuje kod jet laga (poremećaja ritma zbog putovanja kroz vremenske zone), kod radnika u smjenama i kod poremećaja cirkadijalnog ritma, stanja u kome unutrašnji sat "poremećeno radi".

Pušači, pazite: cigarete "uništavaju" melatonin
Određeni sastojci u dimu cigareta značajno smanjuju dejstvo melatonina iz suplemenata. Pušenje aktivira određene enzime u jetri koji razgrađuju melatonin mnogo brže nego inače, što znači da tableta koju popijete možda ni ne stigne da djeluje kako treba. Zanimljivo je da pušenje ne utiče toliko na melatonin koji tijelo samo proizvodi, ali suplementarni melatonin onaj iz tablete ili spreja razgrađuje se znatno brže kod pušača.

Napomena: Na šta obratiti pažnju pri kupovini suplemenata
Suplementi nisu podložni istim standardima kontrole kao ljekovi, pa ih je moguće naći i van apoteka, kod različitih proizvođača. Jedno istraživanje koje je analiziralo 31 preparat melatonina pokazalo je da stvarna količina aktivne supstance ponekad može da se razlikuje od one navedene na etiketi. Razlika je išla od toga da tableta sadrži 83% manje od deklarisanog do čak 478% više! To znači da mislite da uzimate 1 mg, a zapravo može biti i 5 mg ili skoro ništa. Upravo zbog toga se preporučuje da birate preparate poznatih proizvođača i da ih kupujete u apotekama, gdje vam farmaceut može pomoći da pronađete odgovarajući proizvod.

U kojoj dozi se uzima?
Na ovo pitanje ne postoji jedinstven odgovor. U naučnim studijama korišćene su doze od 0,1 mg do 10 mg, a preparati se obično uzimaju 30 minuta do 2 sata prije spavanja.
Česta zabluda je da veća doza znači i bolje dejstvo. Kod melatonina to nije slučaj. Mnogi stručnjaci preporučuju da se počne sa najmanjom dozom (0,5–1 mg) i da se ona po potrebi postepeno povećava.
Veće količine ne moraju donijeti bolji san, ali mogu povećati rizik od neželjenih efekata.

Ko treba da bude posebno oprezan?
Trudnice i dojilje

Nema dovoljno podataka o bezbjednosti melatonina u trudnoći i tokom dojenja, pa je preporuka izbjegavati ga.

Bebe i mala djeca

Bebe počinju da produkuju melatonin tek oko trećeg mjeseca života. Davanje suplementa može dovesti do nivoa hormona viših nego što je prirodno, a dugoročne posljedice nisu poznate.

Starije osobe

Iako se smatra bezbjednijim od tableta za spavanje tipa benzodiazepina, postoje izvještaji o povećanom riziku od padova i preloma kostiju kod starijih pacijenata. Konsultujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Osobe sa bolestima jetre ili na dijalizi

Jetra razgrađuje melatonin, pa kod oslabljene funkcije jetre ili kod pacijenata na dijalizi postoji rizik od nakupljanja lijeka u organizmu. Ipak, dobra vijest je da melatonin sam po sebi ne oštećuje jetru.

Osobe sa autoimunim bolestima

Melatonin stimuliše imunski sistem, što može biti problematično kod bolesti poput reumatoidnog artritisa ili kod pacijenata koji su primili transplantaciju organa. Obavezno se konsultujte sa ljekarom.

Neželjeni efekti i kombinacije sa drugim ljekovima
Melatonin se generalno dobro podnosi. Pri većim dozama mogu se javiti pospanost tokom dana, mučnina i glavobolja. Dobra vijest je da nema dokaza da tijelo razvija naviku (toleranciju) na melatonin, za razliku od klasičnih tableta za spavanje.

Važna upozorenja o kombinacijama sa ljekovima:

Ne kombinujte melatonin sa tabletama za spavanje (benzodiazepini, zolpidem), jer to može dovesti do pretjerane pospanosti.
Oprez uz fluvoksamin (lijek za depresiju i opsesivno-kompulsivni poremećaj) on usporava razgradnju melatonina, pa mu nivo u krvi može biti neuobičajeno visok.
Savjet farmaceuta
Melatonin može biti korisna pomoć posebno kod jet laga, smjenskog rada i blagih problema sa spavanjem. Nije čudotvorni preparat, ali za razliku od klasičnih ljekova za spavanje, nosi manji rizik od zavisnosti. Počnite s najmanjom dozom, pazite na porijeklo proizvoda koji kupujete i obavezno se posavetujte sa farmaceutom ili ljekarom ako uzimate druge ljekove ili imate hronične bolesti. Dobar san nije luksuz, on je osnova zdravlja.