Supertankeri s kapacitetom većim od 2 miliona barela nafte skreću prema saudijskoj luci Janbu na obali Crvenog mora. To je druga najveća saudijska luka nakon Džede. Saudijska Arabija žuri se preusmjeriti tokove nafte dok Washington ne pokazuje namjeru da okonča napade na Iran, koji pak kontrolira Hormuški tjesnac kojim prolazi i do 20 posto svjetskog prometa naftom.

Oko 30 supertankera idućih dana uputit će se prema luci Janbu, koja je inače primala po dva tankera mjesečno, navodi Financial Times. Dosad je gotovo sav izvoz nafte zemalja Perzijskog zaljeva tekao kroz Hormuški tjesnac. Nova ruta nije bezbolno rješenje. Da bi ušli u Crveno more s juga, tankeri će morati proći kroz tjesnac Bab al-Mandab, gdje su brodove posljednjih godina gađali jemenski hutisti, koje podržava Iran. Osim toga, i taj je tjesnac na dometu iranskih raketa.

Nema drugog izbora, objašnjava za FT analitičar John Ollett. Hutisti posljednjih mjeseci ne napadaju, Janbu ostaje jedina opcija, ističe on. Teoretski, tankeri koji preuzimaju naftu sa zapada Saudijske Arabije mogli bi krenuti na sjever kroz Sueski kanal, no to bi produljilo putovanja do Azije tjednima i znatno poskupilo transport.

Nafta za Kinu

Irak, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su prisiljeni smanjiti proizvodnju nafte. No, Saudijska Arabija ima naftovod koji povezuje istok zemlje, gdje se crpi sirova nafta, s lukom Janbu na zapadu. Velika većina od oko 7 miliona barela koliko Saudijska Arabija dnevno proizvodi obično se otpremala s istoka zemlje brodovima kroz Perzijski zaljev. Rat je to poremetio, državna naftna tvrtka Saudi Aramco ovog je tjedna iznijela plan za izvoz otprilike 5 milijuna barela dnevno kroz Crveno more.

Nakon što su hutisti prošle godine prekinuli napade, brodovi su se polako vratili dotadašnjim rutama preko Crvenog mora, objašnjava Matthew Wright, analitičar Kplera. Među onima koji šalju tankere u Crveno more su kompanije Dynacom Tankers i Minerva Marine, u vlasništvu grčkih milijardera Georgea Prokopioua i Andreasa Martinosa, zatim Frontline Norvežanina Johna Fredriksena i kineska državna kompanija Cosco.

U dvije godine nakon napada Hamasa na Izrael, 7. oktobra 2023., zbog napada jemenskih hutista promet kroz Crveno more smanjen je na minimum. Hutisti su napadali brodove koji prolaze kroz Bab al-Mandab sa svog uporišta na jugozapadnom vrhu Arapskog poluotoka. Ubili su najmanje devet mornara i potopili četiri broda. Hutisti su objavili da napadaju u znak solidarnosti s Hamasom, a nakon što je u Gazi dogovoreno primirje, i oni su objavili da više neće napadati brodove u Crvenom moru.

Enigma hutista

Skupine koje podržava Iran uključile su se u sukob, piše britanski Guardian. Hezbolah je iz Libanona pokrenuo napade raketama i dronovima na Izrael, u utorak su šijitske milicije u Iraku napale američki objekt u Bagdadu, nakon što su raketama napali izraelske i američke baze u Jordanu.

Kako to da su hutisti sada tako mirni? Foreign Policy navodi da je vođa hutista Abdul-Malik al-Huti u svakom govoru prijetio da će bilo kakav napad na Iran izazvati njihov trenutni odgovor. Hiljade ljudi okupile su se u Sani 6. marta žalujući za ajatolahom Hameneijem ubijenim u američkom napadu, širom zemlje održani su prosvjedi. No, hutisti nisu ispalili niti jedan projektil.

Vođa hutista Abdel-Malik al-Huti rekao je ovog tjedna da Jemen jasno stoji uz Iran i iranski narod. Istaknuo je da drže prst na obaraču, i da bi se mogli angažirati u bilo kom trenutku, ovisno o razvoju događaja. Jemenski politički komentator Sadam al-Huraibi rekao je za Al Jazeeru da će hutisti ući u rat ako Iran to zatraži. No, Iran ne želi iskoristiti odmah sve svoje karte. Hutisti su još uvijek sposobni stvoriti kaos na Crvenom moru, a ako napadi na Iran ne prestanu, neće ostati zauvijek pasivni.