Izrael planira značajno proširiti svoju kopnenu operaciju u Libanonu s ciljem zauzimanja čitavog područja južno od rijeke Litani i uništenja vojne infrastrukture Hezbolaha, navode izraelski i američki dužnosnici. Radilo bi se o najvećoj izraelskoj kopnenoj invaziji na sjevernog susjeda od 2006. godine, čime bi se Libanon gurnuo u epicentar eskalirajućeg rata s Iranom, piše Axios.

Promjena plana nakon raketnog napada

Prema riječima izraelskih dužnosnika, vlada premijera Benjamina Netanyahua do prije nekoliko dana još je pokušavala obuzdati eskalaciju u Libanonu kako bi se usredotočila na Iran.

Ta se računica promijenila u srijedu, kada je Hezbolah u masovnom i koordiniranom napadu s Iranom lansirao više od 200 projektila. "Prije ovog napada bili smo spremni na prekid vatre u Libanonu, ali nakon njega nema povratka od velike operacije", rekao je visoki izraelski dužnosnik.

Cilj je uništiti Hezbolahovu infrastrukturu

Izraelske obrambene snage (IDF) od početka rata s Iranom na libanonskoj granici drže tri oklopne i pješačke divizije, a neke kopnene snage su u protekla dva tjedna izvodile ograničene upade. U petak je IDF objavio da na granicu šalje pojačanja i mobilizira dodatne pričuvne snage uoči proširene kopnene operacije.

"Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi", rekao je visoki izraelski dužnosnik, misleći na rušenje zgrada za koje Izrael tvrdi da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja i pokretanje napada. "Cilj je zauzeti teritorij, potisnuti snage Hezbolaha na sjever i dalje od granice te demontirati njihove vojne položaje i skladišta oružja u selima", dodao je dužnosnik.

Hezbolah: Invazija je zamka

Vođa Hezbolaha Naim Qassem izjavio je u petak da diplomatski put libanonske vlade nije uspio osigurati suverenitet niti zaštititi libanonske civile, te stoga "nema rješenja osim otpora".

"Kada neprijatelj prijeti kopnenom invazijom, poručujemo mu: ovo nije prijetnja, već jedna od zamki u koje ćete upasti", rekao je Qassem. "Jer svaki napredak kopnene invazije omogućuje borcima otpora da ostvare dobitke i rezultate kroz blisku konfrontaciju s neprijateljem."

"Osjećamo da imamo punu podršku Amerike"

Operacija ovakvih razmjera mogla bi dovesti do dugotrajne izraelske okupacije južnog Libanona, što duboko zabrinjava libanonsku vladu. Trumpova administracija podržava veliku izraelsku operaciju razoružavanja Hezbolaha, ali istovremeno vrši pritisak da se ograniči šteta libanonskoj državi i zalaže se za izravne izraelsko-libanonske razgovore o poslijeratnom sporazumu.

Američki i izraelski dužnosnici kažu da je Trumpova administracija zatražila od Izraela da tijekom operacije ne bombardira međunarodnu zračnu luku u Bejrutu niti drugu državnu infrastrukturu. Izrael je pristao poštedjeti zračnu luku, ali se nije obvezao zaštititi ostalu infrastrukturu.

"Osjećamo da imamo punu američku podršku za ovu operaciju", rekao je izraelski dužnosnik za Axios. S time se složio i jedan američki dužnosnik: "Izraelci moraju učiniti ono što moraju kako bi zaustavili Hezbolahovo granatiranje."

Humanitarna kriza i diplomatski napori

IDF je izdao naredbe za evakuaciju diljem južnog Libanona, a po prvi put i za sela i gradove sjeverno od rijeke Litani te za Hezbolahovo uporište u južnim predgrađima Bejruta. Od početka sukoba raseljeno je oko 800.000 libanonskih civila, a ubijene su najmanje 773 osobe, od kojih su mnogi bili civili.

U pozadini sukoba, Netanyahu je zadužio bivšeg ministra Rona Dermera za upravljanje libanonskim dosjeom tijekom rata. Dermer će voditi kontakte s Trumpovom administracijom i eventualne pregovore s libanonskom vladom. S američke strane, dosje vodi Trumpov savjetnik Massad Boulos. Posljednjih dana libanonska vlada signalizirala je da je spremna na izravne i bezuvjetne pregovore o prekidu vatre. Trumpova administracija se nada iskoristiti te pregovore kao temelj za širi sporazum kojim bi se formalno okončalo ratno stanje između Izraela i Libanona, koje traje od 1948. godine.