Neprocjenjivo vrijedan manuskript, Sarajevska Hagada jedna je od najstarijih i najvrijednijih sefardskih iluminiranih rukopisnih knjiga na svijetu. U posljednje vrijeme neuobičajeno je predmet interesovanja bosanskohercegovačkih političara. Neki bi je poklanjali, a drugi su se odjednom sjetili da je promoviraju u svijetu. Ni jedni ni drugi ne spominju u kakvoj je situaciji Zemaljski muzej koji o Hagadi brine.

Ne osporavajući pravo političkim, vjerskim i svim drugima institucijama da promoviraju kulturno blago naše države koje čuva i baštini Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, kustosi iz ove institucije još čekaju odgovor najviših državnih zvaničnika zašto su izostavljeni u promociji Sarajevske Hagade u SAD. Pitaju se, zar državnici od stručnjaka koji čuvaju ovaj manuskript i po prirodi posla o njemu znaju najviše znaju i umiju ga profesionalno predstaviti, baš ništa nisu imali potrebu saznati.

"Mi ni u jednom trenutku nismo bili niti obaviješteni, niti informirani, niti upitani za bilo šta. Mislim da je u krajnju ruku neprimjereno da bilo kakvo predstavljanje, govorenje o Hagadi, promocija Hagade se radi mimo Zemaljskog muzeja BiH", kazala je Ana Marić, v. d. direktora Zemaljskog muzeja BiH.

Simbolika Sarajevske Hagade predstavljena je brojnim zvanicama, uključujući američke kongresmene. Diplomate promotori Hagade tvrde da je centralni događaj bila tradicionalna religijska "seder", obredna večera koja se organizuje za Pesah, a ne politički događaj, a iz Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini su upravo zato poziv odbili.

"Ja sam bio pozvan na ovu promociju Hagade, međutim, pošto se radi o političkom aktu, mislio sam da nema baš smisla da ja držim predavanje o Hagadi. Sretna je okolnost što je naš ambasador u Washingtonu član naše zajednice, tako da je Jevrejska zajednica bila predstavljena kroz ambasadora Alkalaja. I mislim da nije bilo mjesta ni potrebe da naši stručnjaci govore o onome što znaju o Hagadi", kazao je za BHRT Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.

Akademska zajednica se ne slaže. Razočarenje Zemaljskog muzeja BiH smatraju opravdanim, jer je vlast još jednom pokazala da ne vrednuje akademski, naučni i intelektualni rad.

"Ne samo da se podrazumijeva u nekom stručnom, akademskom, nego elementarnom kulturnom smislu. Dakle, da, trebalo je pozvati. Trebalo je tom događaju koji nesumnjivo ima kulturni značaj za našu zemlju, trebalo je podebljati taj značaj prisustvom ljudi iz Zemaljskog muzeja", poručio je Asim Mujkić, profesor na FPN UNSA.

Sarajevska Hagada, jevrejski rukopisno oslikani kodeks iz 14. vijeka, blago iz UNESCO-vog Međunarodnog registara Pamćenja svijeta, međunarodno je priznata upravo zahvaljujući stručnoj obradi vrijednih uposlenika Zemaljskog muzeja BiH, institucije koja državu decenijama moli da joj obezbijedi pravni status.

Više u prilogu BHRT-a.