Rukopis koji je preživio špansku inkviziciju, nacističku okupaciju Jugoslavije i rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine bio je u središtu posebne proslave Pashe prošle sedmice u američkom Kongresu. Sarajevska Hagada, iluminirani rukopis koji je nastao u Barceloni, datira otprilike iz 1350. godine, što je čini jednim od najstarijih jevrejskih tekstova ove vrste na svijetu.

Oko 200 ljudi prisustvuje Sederu za Pesah 24. marta, na kojem je predstavljena Sarajevska Hagada. (Fotografija ljubaznošću Projekta Legacy)

Hagada na Capitol Hillu

Originalni dokument danas se čuva u posebnoj prostoriji s kontroliranom temperaturom u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Odlomci iz ove Hagade čitani su na proslavi Pashe 2026. godine, koja odgovara hebrejskoj godini 5786. Osmodnevi praznik, koji ove godine počinje večeri 1. aprila, obilježava biblijsku priču o izlasku Jevreja iz Egipta i njihovom otkupljenju u zemlji Izraela, piše The Washington Diplomat.

Proslavi, održanoj 24. marta u zgradi Canon House u sklopu Kongresa, prisustvovalo je oko 200 osoba. Događaj su zajednički organizirali Ambasada Bosne i Hercegovine u Washingtonu i organizacija Project Legacy, neprofitna organizacija koja promovira jevrejsku historiju i finansira obnovu sinagoga, jevrejskih groblja i drugih historijskih lokaliteta ugroženih zapuštanjem ili razaranjem.

Bipartijski seder organizirao je zastupnik Randy Weber (Republika, Texas), zajedno s desetak otros zakonodavaca, uključujući zastupnike Chucka Fleishmana (Republika, Tennessee), Marianette Miller-Meeks (Republika, Iowa), Josha Gottheimer (Demokrate, New Jersey), Stenyja Hoyera (Demokrate, Maryland) i Stevea Cohena (Demokrate, Tennessee).

Sam seder vodio je bukharski glavni rabin Itzhak Yehoshua. Tradicionalna "četiri pitanja" postavljali su ambasadori koji su prisustvovali svečanosti, među kojima i Sven Alkalaj, ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Državama i pripadnik jedne od najuglednijih sefardskih jevrejskih porodica u BiH. Među ostalim sudionicima bili su i rabin Yonothan Yehoshua, dekan Yeshive Ohr David iz Jeruzalema, te ambasadori Južnog Sudana i Grenade. Predstavnik Somalilanda u Sjedinjenim Državama također je bio prisutan i toplo dočekan od Ezre Friedlandera, osnivača Project Legacyja.

Izložba u Memorijalnom centru Holokausta za Jevreje Makedonije u Skoplju priča priču o Sarajevskoj Hagadi. (Fotografija: Larry Luxner)

Korkutova žrtva i bosanski primjer solidarnosti

U nedavnom intervjuu za Sarajevo Times, ambasador Alkalaj istakao je da je prisustvo ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića i predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića od izuzetnog značaja.

„Na ovaj način dajemo do znanja da razumijemo, podržavamo i aktivno učestvujemo u događajima koji su važni za BiH, posebno u kontekstu dešavanja na domaćoj i međunarodnoj političkoj sceni", rekao je Alkalaj portalu, nazvavši Sarajevsku Hagadu „najpoznatijom, najljepšom, najvrjednijom jevrejskom knjigom na svijetu".

Za vrijeme nacističke okupacije Bosne, rukopis je od uništenja spasio Derviš Korkut, bošnjački musliman koji je riskovao vlastiti život kako bi sakrio tekst i spriječio da bude zaplijenjen ili uništen. Njegovo djelo danas se naširoko navodi kao snažan primjer međuvjerske solidarnosti u jednom od najmračnijih razdoblja u historiji čovječanstva.

Govore su, između ostalih, održali i Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za europske i euroazijske poslove Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, te Ellen Germain, posebna izaslanica Ministarstva vanjskih poslova SAD-a za pitanja Holokausta. Mohammad bin Abdulkarim al-Issa, generalni sekretar Lige muslimanskog svijeta, obratio se skupu putem video-veze.

Friedlander je istakao da je cilj proslave bio „naglasiti teme sjećanja, tolerancije i zajedničke odgovornosti uoči Pashe, koristeći Sarajevsku Hagadu kao središnji primjer toga kako hrabrost pojedinaca iz različitih vjera može sačuvati historiju i nadahnuti buduće generacije".