Prijetnja dugotrajne iranske kontrole nad Hormuškim tjesnacem tjera zemlje Perzijskog zaljeva da ponovno razmotre skupe planove izgradnje naftovoda koji bi zaobišli taj ključni pomorski prolaz i omogućili izvoz nafte i plina, piše Financial Times.

Dužnosnici i čelnici energetskih kompanija kažu da bi novi naftovodi mogli biti jedini način da se smanji dugoročna ranjivost zemalja Zaljeva na prekide u prometu kroz tjesnac, iako su takvi projekti skupi, politički složeni i zahtijevaju godine za realizaciju.

"Naftovod Istok-Zapad izgleda kao genijalan potez"

Sukob je dodatno naglasio stratešku vrijednost saudijskog naftovoda Istok–Zapad, dugog 1200 kilometara. Izgrađen je 1980-ih zbog straha da bi rat između Irana i Iraka mogao zatvoriti tjesnac, a danas predstavlja ključnu infrastrukturu koja dnevno prevozi oko 7 miliona barela nafte do luke Yanbu na Crvenom moru, potpuno zaobilazeći Hormuz.

"Kad se pogleda unatrag, naftovod Istok–Zapad izgleda kao genijalan potez", rekao je jedan visoki energetski dužnosnik iz Zaljeva za Financial Times.

Amin Nasser, izvršni direktor saudijske državne naftne kompanije Aramco, rekao je analitičarima prošlog mjeseca da je taj naftovod "glavna ruta na koju se sada oslanjamo".

Saudijska Arabija sada razmatra kako veći dio svoje dnevne proizvodnje od 10,2 miliona barela preusmjeriti na kopnene rute, umjesto kroz vode pod iranskim utjecajem. To uključuje mogućnost proširenja kapaciteta postojećeg naftovoda ili izgradnju novih pravaca.

Promjena raspoloženja u regiji

Raniji planovi za regionalne naftovode često su propadali zbog visokih troškova i složenosti. No Maisoon Kafafy iz Atlantic Councila kaže da se raspoloženje u Zaljevu sada mijenja. "Osjećam pomak od teorijskih rasprava prema operativnoj stvarnosti. Svi gledaju istu kartu i dolaze do istih zaključaka", rekla je za Financial Times.

Umjesto pojedinačnih projekata, najotpornije rješenje bilo bi stvaranje mreže povezanih naftovoda, iako je to ujedno i najteže ostvarivo. Takvi projekti dugoročno bi mogli postati dio šire trgovinske infrastrukture kojom bi, osim energenata, tekla i druga roba.

Jedna od opcija je oživljavanje američkog projekta ekonomskog koridora IMEC, koji bi povezivao Indiju, Zaljev i Europu. No dio tog plana uključivao je i politički osjetljiv naftovod do izraelske luke Haifa, prenosi Index.

Regionalni projekti i velike prepreke

Yossi Abu, direktor izraelske kompanije NewMed Energy, uvjeren je da će se naftovodi prema Sredozemlju ipak izgraditi, bilo prema izraelskim ili egipatskim lukama. "Ljudi moraju kontrolirati vlastitu sudbinu, zajedno sa saveznicima. Trebaju nam naftovodi i željezničke veze kroz regiju, bez uskih grla koja nas mogu blokirati", rekao je.

Christopher Bush, direktor libanonske kompanije Cat Group, koja je učestvovala u izgradnji saudijskog naftovoda, kaže da interes za nove projekte postoji već dulje vrijeme.

"Na mom stolu je više prezentacija"

"Dobili smo upite za različite projekte. Na mom stolu je više prezentacija", rekao je za Financial Times. No prepreke su i dalje velike. Procjenjuje se da bi izgradnja novog naftovoda sličnog saudijskom danas stajala najmanje 5 milijardi dolara, odnosno oko 4,6 milijardi eura.

Kompleksniji projekti koji bi uključivali više država, primjerice rute iz Iraka preko Jordana, Sirije ili Turske, mogli bi koštati između 15 i 20 milijardi dolara, odnosno oko 14 do 18,5 milijardi eura.

Sigurnosni i politički rizici

Bush upozorava i na ozbiljne sigurnosne rizike, uključujući neeksplodirane bombe u Iraku te prisutnost ekstremističkih grupa poput Islamske države. Naftovodi prema Omanu morali bi prolaziti kroz pustinju i planinska područja, što dodatno povećava tehničke izazove.

Ni luke u Omanu nisu potpuno sigurne. Nedavni napadi dronovima na ključnu luku Salalah prisilili su je na privremeno zatvaranje. Politički izazovi uključuju i pitanje kontrole nad naftovodima i raspodjele prihoda. Za uspostavu regionalne mreže zemlje Zaljeva morale bi odustati od individualnih politika i sarađivati.

"Uvijek je bilo jednostavnije i jeftinije ukrcati naftu na brod i poslati je morem", rekao je Bush.

Šta je realno u kratkom roku?

U kratkom roku najizglednije opcije su proširenje postojećeg saudijskog naftovoda Istok–Zapad i povećanje kapaciteta naftovoda iz Abu Dhabija prema luci Fujairah. Saudijska Arabija također razmatra razvoj dodatnih izvoznih terminala na Crvenom moru, uključujući dubokomorsku luku u sklopu projekta Neom.

"Siguran sam da razmatraju tu opciju. Puno pametnih ljudi sada radi na tom problemu", rekao je Bush. Ministarstvo energetike Saudijske Arabije nije odgovorilo na upit Financial Timesa.

Jedan visoki dužnosnik rekao je da Abu Dhabi već dugo ima plan za dodatni naftovod prema Fujairahu, ali da se odluke neće donositi dok se ne razjasni dugoročni status Hormuškog tjesnaca.

Britanija predvodi pregovore o otvaranju tjesnaca

U međuvremenu Ujedinjeno Kraljevstvo vodi pregovore između 35 zemalja s ciljem formiranja koalicije za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Kafafy kaže da će državama Zaljeva trebati vremena da procijene situaciju, ali da je jasno da sadašnja energetska kriza zahtijeva drukčiji pristup.

"Razgovori su otišli dalje nego prije. Ne očekujem da će se stvari vratiti na stanje prije sukoba", zaključila je.