Prvog punog dana američke zabrane prolaska svim brodovima koji pristaju u iranske luke, kroz Hormuški tjesnac nesmetano su prošla najmanje tri trgovačka broda, među njima i dva tankera pod američkim sankcijama.

Formalno, ovi brodovi nisu obuhvaćeni novim mjerama jer nisu plovili prema iranskim lukama. Tanker "Peace Gulf", pod panamskom zastavom, plovio je prema luci Hamriyah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, piše Slobodna Dalmacija.

Taj brod inače prevozi iransku naftu i petrokemijske sirovine prema neiranskim lukama Bliskog istoka, a teret se dalje izvozi u Aziju. Nešto ranije, prošao je tanker "Murlikishan" koji je trebao uploviti u Irak radi ukrcaja lož-ulja. I on je, javlja Al-Jazeera ranije prevozio rusku i iransku naftu. Tanker "Rich Starry", trebao je postati prvi koji će napustiti Zaljev od početka blokade.

Tom brodu i njegovu vlasniku, tvrtki Shanghai Xuanrun Shipping, SAD je uveo sankcije zbog poslovanja s Iranom. "Rich Starry" prevozi oko 250.000 barela metanola, teret je ukrcan u Hamriyahu, a prema dostupnim podacima riječ je o tankeru u kineskom vlasništvu s kineskom posadom.

Foto: AFP

Na iznenađenje Tel Aviva i Washingtona, Iran je odmah nakon početka bombardiranja gotovo u potpunosti zaustavio promet kroz tjesnac, ključnu arteriju svjetske energetike kroz koju prolazi 20 posto svjetske nafte. Time su prekršili UN-ovu Konvenciju o pravu mora po kojoj ovaj međunarodni tjesnac uživa posebnu pravnu zaštitu slobode kretanja brodova. Istine radi, ni Iran ni SAD nisu potpisnici ove konvencije, ali je neškodljivi prolaz brodova običajno pravo koje bi i oni trebali poštivati. 

Ljut što su pregovori u Islamabadu propali, što Iran dopušta prolaz brodova Kini i nekim drugim zemljama koje naftu plate, američki predsjednik je najavio da će SAD odblokirati Hormuz, bombardirati postrojenja za desalinizaciju vode i mostove u Iranu, što je zapravo ratni zločin, ali puno manji od genocida kojim je zaprijetio – uništavanje cjelokupne iranske civilizacije. Kako netko u CENTCOMU, Središnjem zapovjedništvu američke vojske nije baš sasvim sišao s uma, Trumpova najava da blokadom blokiranog Hormuza deblokira ovaj pomorski put modificirana je na način da zabrana prolaza vrijedi samo za one brodove koji putuju prema Iranu. Na taj način SAD je malo bliži pravilima o pomorskom ratovanju kako su ona zapisana u "San Remo Manualu".

Međutim, da bi bili potpuno usklađeni, Amerikanci bi smjeli zabraniti prolaz samo onim brodovima koji prevoze vojni teret ili jasno krše sankcije. Mogući problem je i u tome što SAD do danas nije proglasio ratno stanje – intervencija u Iranu je "vojna ekskurzija", u najboljem slučaju "specijalna vojna operacija" kakvu Putin, po svom viđenju, provodi u Ukrajini. 

Foto: AFP

Reporter Al Jazeera Malik Traina iz Kuvajta opisao je situaciju u Perzijskom zaljevu kao iznimno složenu jer brodovi za prolaz kroz Hormuz sada trebaju za dozvolu pitati i Iran i SAD. Cijena barela goriva ponovno je skočila na 104 dolara, a na drugoj strani Arapskog poluotoka živnuli su i iranski saveznici, hutisti. Prolazom Bab al-Mandeb, između Jemena i Roga Afrike, pomorskim putem koji povezuje Crveno more s Indijskim oceanom i vodi prema Sueskom kanalu, prije rata u Gazi prolazilo je oko 9,3 milijuna barela nafte i derivata dnevno. Promet je prepolovljen nakon napada jemenskih hutista.

Kina je oštro reagirala na američku blokadu. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun nazvao je američki potez "opasnim i neodgovornim", tvrdeći da dodatno ugrožava sigurnost plovidbe i potkopava krhki prekid vatre. Peking ima snažan interes: više od polovice kineskog uvoza nafte dolazi s Bliskog istoka, a prema podacima Kplera, Kina je prošle godine kupila više od 80 posto iranske nafte, oko 1,4 milijuna barela dnevno. To, doduše, čini manji dio njenog ukupnog uvoza nafte, ali za njih je ovo nije samo stvar načela, nego pitanje njihove globalne pozicije.

Ako je Trump u stanju jednim postom na svojoj društvenoj mreži Truth Social zaustaviti njihovu trgovačku mornaricu, onda je Kina tigar od papira, u najboljem slučaju drugotna u globalnom odnosu, a možda čak i korak iza Trumpova saveznika, Rusije. Iako većina reakcija dolazi iz kineskog Ministarstva vanjskih poslova, pažnju treba obratiti na službenu izjavu ministra obrane, admirala Dong Juna, koji je smireno rekao da kineski brodovi prolaze kroz Hormuz, da Kina ima trgovačke i energetske sporazume s Iranom i da SAD ne bi trebao ometati te odnose te slobodan prolaz kineskih plovila. Još jednom, to je rekao netko s činom admirala, čovjek zadužen za funkcioniranje kineske Narodnooslobodilačke armije. Ta poruka u diplomatskoj korespondenciji značajno nadilazi protokolarne reakcije ministarstva vanjskih poslova, trgovine ili energetike. Kolega Gojko Drljača u Jutarnjem listu dobro je primijetio da je ovo mrvicu blaža poruka od verbalnog repetiranja puške, dva koraka od prijetnje oružanim sukobom.

 Foto: AFP

Drugim riječima, Trump je blokadom blokade svijet doveo u poziciju sličnu onoj u vrijeme Kubanske krize. Kina ne može sebi dopustiti da SAD blokira njihove brodove, a US-NAVY ne može sebi dopustiti da joj se rugaju mazači i timunjeri kineske trgovačke mornarice. 

Mirni nisu ni iranski dužnosnici. U poruci koju je prenio državni IRIB, oružane snage Irana poručile su da, ako sigurnost iranskih luka bude ugrožena, "nijedna luka u Perzijskom zaljevu i Omanskom moru neće biti sigurna". Savjetnik vrhovnog vođe Ali Akbar Velayati dodatno je poručio da Iran na Bab al-Mandeb gleda "kao na Hormuz" te da se globalni tok energije može poremetiti "jednim signalom". U takvom okruženju, svaki prolazak tankera kroz Hormuz postaje geopolitički događaj. Predsjednik Trump nema kognitivne sposobnosti da bi shvatio gdje se doveo, a njegovi pregovarači nemaju iskustva za nastavak pregovora s ideološki ogrezlim predstavnicima iranskog teokratskog režima. Sve to moglo bi dovesti do savršene oluje, ratne eskalacije koja može prodrijeti duboko u Indopacifik. 

 Foto: AFP