U pokušaju da stabilizuje globalno tržište i spriječi dalji rast cijena goriva usljed zatvaranja Hormuškog moreuza, očekuje se da će administracija Donalda Trumpa produžiti izuzeće od sankcija na rusku naftu, što otvara put i za sličan potez sa iranskom naftom.

Prema navodima američkog portala Semafor, koji se poziva na bivše zvaničnike američkog Ministarstva finansija (Treasury) i State Departmenta, Trumpova administracija će ove sedmice najvjerovatnije produžiti takozvani "waiver" (izuzeće od sankcija) na rusku naftu. Ovaj potez će poslužiti kao uvod u produženje ublažavanja sankcija i na iransku naftu kasnije ovog mjeseca.

Ministarstvo finansija SAD-a je prošlog mjeseca dalo zeleno svjetlo za prodaju ranije sankcionisane ruske i iranske nafte koja se već nalazila na moru (u tranzitu), s rokovima do 11., odnosno 19. aprila. Američki ministar finansija Scott Bessent objasnio je ovaj manevar kao ekonomski "džiju-džicu", čiji je cilj minimiziranje ekonomske štete izazvane ratom sa Iranom, uz predviđanje da će to povećati globalnu ponudu nafte i sniziti cijene na pumpama.

"Druga strana medalje": Rusija profitira, cijene u SAD-u i dalje visoke

Iako je potez osmišljen kako bi se ugasio "požar" na tržištu, stručnjaci upozoravaju da ima vrlo malo dokaza da su ova ublažavanja zapravo dovela do pada troškova, osim što su privremeno umirila investitore. Zbog ratnih dešavanja na Bliskom istoku i blokade Hormuškog moreuza, Amerikanci trenutno plaćaju u prosjeku 4 dolara za galon goriva, što je najviša cijena od 2022. godine.

S druge strane, širi krug kupaca omogućio je sankcionisanim državama da podignu cijene. Prema analizama stručnjaka, Rusija je u određenim trenucima zarađivala i do 150 miliona dolara dodatnog profita dnevno, dok je većina oslobođene iranske nafte već ionako bila na putu prema Kini.

"Igranje sa iranskom naftom na kraju dana nije pitanje sankcija; radi se o općoj procjeni tržišta u kojem pravcu ide ovaj sukob," izjavio je Alex Zerden, bivši zvaničnik Ministarstva finansija SAD-a.

Nova paradigma američkih sankcija

Oba produženja izuzeća poslužit će kao najnoviji dokaz da su američke sankcije promijenile oblik tokom drugog mandata predsjednika Trumpa. Od alata koji je služio kao prvi izbor za vršenje ekonomskog pritiska, sankcije su se pretvorile u povremeni mehanizam za ostvarivanje uticaja na tržištima.

"Teško mi je zamisliti scenario u kojem Trumpova administracija ponovo oštro sankcioniše rusku naftu, barem ne u periodu do izbora na polovini mandata (midterms)," ističe Edward Fishman, stručnjak za sankcije.

Ovakav pristup predstavlja jasan otklon od dosadašnje politike. Umjesto da brinu samo o uvođenju sankcija i njihovom uticaju na cijene, američka administracija sada proaktivno ukida sankcije upravo zbog visokih cijena nafte. Sličan scenario Trump je primijenio 2019. godine, kada je ukinuo sankcije jednoj ruskoj kompaniji nakon što je nestašica aluminijuma dovela do skoka cijena.

Kritike iz Kongresa

Ovaj potez, međutim, nailazi na osude s obje strane američkog političkog spektra. Kritičari ističu da se ovim stvara opasan presedan: sankcionisane nacije sada vide da, ukoliko uzvrate dovoljno jako, Sjedinjene Američke Države mogu ustuknuti.

Republikanski senator Thom Tillis iz Sjeverne Karoline otvoreno je izrazio skepticizam: "To mi se zaista ne sviđa. Ako je ovo samo privremeni 'izduvni ventil', razumijem zašto administracija to mora učiniti — ali dugoročno gledano, to nije dobro."

U međuvremenu, dok se pregovori o okončanju rata s Iranom nastavljaju, stručnjaci očekuju da će Trump nastaviti pokazivati skepticizam prema sankcijama, oslanjajući se više na carine i vojne akcije kao primarne instrumente svoje vanjske politike.