Piše: Lejla Memčić Herić / Odgovor.ba

Iako postoji zakonska obaveza redovnog usklađivanja broja mandata s brojem birača, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine to godinama nije proveo. Zbog toga su neke izborne jedinice na posljednjim općim izborima, 2022, dobile više mandata u Predstavničkom domu nego što bi trebale.

Stranka demokratske akcije (SDA) najavila je da će u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama po hitnom postupku, s ciljem da Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ispuni zakonsku obavezu i uskladi broj mandata sa brojem registrovanih birača u izbornim jedinicama.

"Time se nastoji ispraviti postojeći nesrazmjer, osigurati pravičnija zastupljenost i ojačati demokratski legitimitet izbornog procesa, kako bi vrijednost svakog glasa bila ravnopravnija", saopćeno je nakon sjednice Predsjedništva SDA održane ove sedmice.

Izborni zakon se ne poštuje

Novo zakonsko rješenje samo bi potvrdilo ono što Izborni zakon Bosne i Hercegovine već propisuje. Prema članu 10 stav 9 Izbornog zakona BiH, Federalni parlament dužan je svake četiri godine da preispituje izborne jedinice i broj mandata koji im pripadaju, uzimajući u obzir geografska ograničenja i princip proporcionalnosti između broja birača i mandata.

Ova odredba nije implementirana nakon izbora 2022. Broj mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH koji se dodjeljuje svakoj od izbornih jedinica ne odgovara broju birača registrovanih u Centralnom biračkom spisku. Analiza podataka korištenih za Opće izbore 2022. godine pokazuje značajna odstupanja.

Za Predstavničkim dom PFBiH dodjeljuju se ukupno 73 direktna i 25 kompenzacijskih mandata. Međutim, raspodjela po izbornim jedinicama nije usklađena s brojem birača. Odstupanja su izražena u izbornim jedinicama 2, 4, 6, 7, 8, 9 i 12.

Podjela mandata nakon Općih izbora

Gledajući po pojedinim izbornim jedinicama, Izbornoj jedinici 1 (Unsko-sanski kanton) dodijeljeno je devet mandata na prethodnim Općim izborima.

Izborna jedinica 2 (Posavski kanton, Gradačac, Doboj Istok, Gračanica i Brčko Distrikt) dobila je pet mandata, Izborna jedinica 3 (Lukavac, Srebrenik, Tuzla i Čelić) sedam, Izborna jedinica 4 (Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna i Kladanj) četiri mandata.

Osam mandata dodijeljeno je Izbornoj jedinici 5 (Doboj Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora), četiri mandata Izbornoj jedinici 6 (Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza), šest mandata Izbornoj jedinici 7 (Hadžići, Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Trnovo (FBIH), Pale (FBIH), Ustikolina i Goražde).

Izborna jedinica 8 (Jajce, Dobretići, Donji Vakuf, Travnik, Bugojno, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Vitez, Busovača, Fojnica, Kiseljak i Kreševo) dobila je devet, Izborna jedinica 9 (Prozor, Jablanica, Konjic, Grad Mostar – izborne jedinice gradskog područja 4, 3, 5, 1 ,2, 6 te Gradska izborna jedinica, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno) osam mandata, a Izborna jedinica 10 (Zapadno-hercegovački kanton) tri mandata.

Izbornoj jedinici 11 (Ilijaš, Vogošća, sarajevske općine Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo) pripalo je sedam, a Izbornoj jedinici 12 (Livanjski kanton) tri mandata.

Promjene u izbornim jedinicama da je zakon ispoštovan

Da je broj dodijeljenih mandata pratio stanje po Centralnom biračkom spisku po presjeku utvrđenom u julu 2021. godine, a koji je korišten za Opće izbore 2022. godine, Izborna jedinica 2 dobila bi mandat više, bilo dodijeljeno šest mandata umjesto sadašnjih pet.

Izbornoj jedinici 4 pripao bi također jedan mandat više, pa bi umjesto četiri sadašnja imala pet mandata.
Izborna jedinica 6 izgubila bi jedan mandat. Umjesto četiri koliko trenutno ima, bila bi joj dodijeljena tri mandata.

Izborna jedinica 7 dobila bi dva mandata više, pa bi joj umjesto šest pripalo osam mandata.

Izborna jedinica 8 izgubila bi jedan mandat, baš kao i izborne jedinice 9 i 12. Izborna jedinica 8 imala bi po realnom obračunu osam mandata, a ne devet kako je trenutno slučaj, Izborna jedinica 9 sedam mandata, umjesto osam, dok bi Izborna jedinica 12 umjesto tri imala dva mandata.

Kada bi ponovo izračunali regularne mandate po broju glasova koje su dobile stranke tokom parlamentarnih izbora 2022. godine, ali u skladu sa brojem mandata zasnovanim na Centralnom biračkom spisku i propisima Izbornog zakona, iz Izborne jedinice 2 SDP bi dobio dodatni mandat kao i Demokratska fronta u izbornoj jedinici 4.

U izbornoj jedinici 6 SDA bi izgubila jedan mandat dok bi u izbornoj jedinici 7 dobila jedan mandat više, baš kao NiP.

U izbornim jedinicama 8 i 9 HDZ bi izgubio po jedan mandat, odnosno ukupno dva. U Izbornoj jedinici 12 HDZ 1990 bi izgubio jedan mandat.

Sveukupnom gledajući regularne mandate SDP, DF i NiP bi dobili po jedan dodatni mandat, SDA bi ostala na istom broju, HDZ bi izgubio dva, dok bi HDZ 1990 izgubio jedan regularni mandat.

I za predstojeće Opće izbore koji se održavaju u oktobru ove godine, prema Izbornom zakonu BiH, Parlament Federacije bi trebao uskladiti broj mandata po izbornim jedinicama sa brojem upisanih glasača u Centralni birački spisak.

Drugi propisi za Dom naroda

Za izbor delegata u Domu naroda FBiH je drugačija procedura i koristi se popis iz 2013. godine, ali pitanje je koliko je i ovaj popis relevantan s obzirom da je od tada prošlo 13 godina, a demografske promjene su itekako vidljive.

Prema Izbornom zakonu, broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda iz zakonodavnog tijela svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Izborna komisija određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog tijela svakog kantona.
U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH stanje bi ostalo nepromijenjeno.

O tome da je Bosni i Hercegovini potrebna izborna reforma slažu se gotovo sve političke parlamentarne stranke. Ali prijedlozi jednih u potpunoj su suprotnosti drugih. Zato je teško očekivati da će HDZ i ostale stranke okupljene oko HNS-a podržati ovaj prijedlog SDA.