Ponovno otvaranje Hormuškog moreuza pokazuje se kao veliki izazov. No, čak i ako se taj ključni plovni put u potpunosti otvori i omogući isplovljavanje brodova s naftom i drugim ključnim teretom, to neće biti dovoljno da se stanje normalizuje. Glavni je problem što će se prazni brodovi morati vratiti u moreuz kako bi se održao protok robe, a stručnjaci upozoravaju da brodarske kompanije neće slati svoja plovila u Perzijski zaljev sve dok postoji rizik da je prekid vatre samo privremen, piše CNN.

Zašto ponovno otvaranje nije dovoljno

Tankeri i brodovlasnici, kao i njihovi osiguravatelji, neće dopustiti svojim brodovima ponovni ulazak u Zaljev ako nisu sigurni da tamo neće ostati zarobljeni sedmicama ili čak duže, pojašnjava Lale Akoner, globalna tržišna analitičarka u eToro-u. "Dvotjedni i krhki prekid vatre, mislim da to ne bi dalo potrebno povjerenje brodarskim operaterima", rekla je.

Bez novih brodova koji bi ulazili u Zaljev kako bi preuzeli sljedeće pošiljke nafte, gnojiva i drugog prijeko potrebnog tereta, korist od isplovljavanja stotina natovarenih brodova bit će kratkotrajna. Nestašice i povišene cijene nafte i druge robe vjerovatno će se nastaviti mjesecima.

Promet gotovo stoji

Da bi se stanje počelo normalizovati, prvo moraju isploviti brodovi koji su zarobljeni u Zaljevu. Prema Mattu Smithu iz kompanije za analizu trgovine Kpler, to se još nije dogodilo. "Gotovo niko se ne osjeća dovoljno sigurnim da prođe kroz moreuz", rekao je. Smith ističe da je broj naftnih tankera koji inače svakodnevno prolaze Hormuškim moreuzom, a kojih je više od 100, pao na 10 ili manje.

Čak i ako se uspostavi povjerenje u prekid vatre, promet će u početku biti uglavnom jednosmjeran – prema izlazu. Smith navodi da u Zaljevu oko 400 natovarenih naftnih tankera čeka na isplovljavanje, dok je samo oko 100 praznih tankera spremno ući. Smith procjenjuje da bi, u slučaju da se moreuz otvori danas, trebalo vjerovatno do jula da se protok nafte vrati u normalu.

Nisu pogođeni samo nafta i gorivo

Ista situacija vrijedi i za kontejnerske brodove koji su ključni za dostavu hrane i druge robe o kojoj zavise zaljevske države, kao i za izvoz proizvoda poput gnojiva i industrijskih smola. Oko 100 kontejnerskih brodova čeka na izlazak, ali gotovo nijedan ne čeka na ulazak, kaže Peter Tirschwell, potpredsjednik za pomorstvo i trgovinu u S&P Global Market Intelligence.

To znači da je 30% svjetske opskrbe gnojivom, koja inače dolazi iz regije, vjerovatno zarobljeno mjesecima dok ne stignu novi brodovi koji bi ga prevezli, rekao je. Kao i kod nafte, brodski prijevoz jedini je način za transport tog tereta. "Kapacitet za jednostavno preusmjeravanje tog tereta ne postoji", dodao je.

Zaustavljena proizvodnja

Stručnjaci kažu da će bez novih brodova koji prolaze kroz moreuz i ulaze u Zaljev proizvodnja raznih dobara – sirove nafte, benzina i drugih rafiniranih goriva te gnojiva – ostati obustavljena. Proizvodnja je zaustavljena tokom proteklih šest sedmica jer nema mjesta za skladištenje te robe, rekao je Smith.

Proizvođači nafte oko Zaljeva "navikli su jednostavno utovariti naftu na tanker i odmah je otpremiti", rekao je. "Trebat će im vremena da ponovno pokrenu proizvodnju, ali i da imaju dostupne tankere na koje mogu utovariti tu sirovu naftu."