Norveška ukida zabranu ulaganja u obveznice sirijske vlade od strane svog bogatstva vrijednog 2,2 biliona dolara, što je još jedan znak ponovnog ulaska ove bliskoistočne zemlje u globalne finansije nakon svrgavanja bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Istovremeno, ova nordijska zemlja planira zabraniti najvećem svjetskom državnom stabilizacijskom fondu ulaganje u iranske državne obveznice, što je donekle simboličan potez s obzirom na oštre sankcije koje su već uvedene Iranu.

Odluka otkrivena u ranije neprijavljenom vladinom dokumentu signalizira podršku vladi sirijskog predsjednika Ahmeda al-Sharaae, koja je preuzela vlast krajem 2024. godine. Al-Sharaa nastoji obnoviti državne institucije, ekonomiju i međunarodnu trgovinu nakon više od decenije rata, sankcija i finansijske izolacije. Najstrože američke sankcije ukinute su u decembru.

Veliki investitor

Norveški fond bogatstva investira državne prihode od proizvodnje nafte i gasa u dionice, obveznice, nekretnine i projekte obnovljive energije u inostranstvu. Trenutno se 26,5% njegovih investicija drži u fiksnim prihodima, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Njemačkoj.

Norveška vlada zabranjuje fondu ulaganje u određene državne obveznice, ali se lista mijenja, prema internom dokumentu dostavljenom Reutersu na osnovu zahtjeva za pristup informacijama.

"Ministarstvo je... obavijestilo da je izvršena nova procjena o tome koje su države obuhvaćene izuzećem od državnih obveznica," navodi se u zapisniku sa sastanka održanog 28. januara između ministarstva finansija i etičkog nadzornog tijela fonda. "Iran je uključen na listu zemalja obuhvaćenih izuzećem od državnih obveznica, dok je Sirija uklonjena."

Najnoviji vladin izvještaj ("white paper") o fondu, predstavljen parlamentu 27. marta i o kojem se tek treba raspravljati, navodi da trenutna lista isključenja za državne obveznice pogađa Iran, Sjevernu Koreju, Rusiju i Bjelorusiju. Nasuprot tome, izvještaj iz 2025. godine navodio je da lista isključenja obuhvata Sjevernu Koreju, Siriju, Rusiju i Bjelorusiju.

Oba izvještaja navode da vlada redovno vrši procjene liste isključenja u odnosu na međunarodne sankcije koje su na snazi u tom trenutku. Ministarstvo finansija nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.

Signal podrške

Reintegracija Sirije u globalni finansijski sistem uključuje i reaktivaciju računa centralne banke kod Banke federalnih rezervi (Federal Reserve Bank) u New Yorku po prvi put od 2011. godine. Ovo otvara put za proširenje međunarodnih bankarskih veza u nastojanju da se privuku strane investicije i obnovi ekonomija nakon razornog 14-godišnjeg rata.

Norveški potez ne znači automatski da će fond uložiti u sirijske državne obveznice. Podaci fonda pokazuju da on trenutno nema ulaganja u fiksne prihode ni u jednoj zemlji na Bliskom istoku. Ipak, ova odluka signalizira određeni stepen podrške politici Al-Sharaaine vlade.

Fond je jedan od najvećih svjetskih investitora i njegove odluke često prate i drugi, poput odluke da se povuče iz kompanija koje ostvaruju 30% ili više svojih prihoda od proizvodnje uglja. Operater fonda, Norges Bank Investment Management, nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.