Pitanje puta Bosne i Hercegovine prema NATO savezu ponovo je u fokusu javnosti zbog potpisivanja Reformske agende. Iako se zvaničnici iz SNSD-a deklarativno protive članstvu, konkretni potezi u institucijama države Bosne i Hercegovine sugerišu potpuno drugačiji pravac.

Reformska agenda, dokument za koji su ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine tvrdili da ga nikada neće potpisati, usvojena je gotovo preko noći u verziji na engleskom jeziku. Glavni razlog ranijeg odbijanja bio je stav da entitet RS u njemu nije dovoljno vidljiv, no javnost još uvijek nije dobila odgovor na pitanje šta je tačno potpisano. Nedoumice oko toga da li postoji prenos nadležnosti sa entiteta na nivo države i dalje ostaju nerazjašnjene jer se dokument skriva od očiju javnosti, izvijestila je BN televizija.

Misterija dokumenta koji niko ne želi da obrazloži

Darko Babalj, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, istakao je da je ovaj dokument tri puta skidan sa dnevnog reda jer ga niko iz Vijeća ministara BiH ne želi obrazložiti pred zastupnicima. "Niko iz Vijeća ministara ne želi doći i braniti dokument koji su potpisali", izjavio je Babalj, naglašavajući da dostupne informacije ukazuju na jačanje kapaciteta države i prenos nadležnosti. On smatra da javnost mora biti upoznata sa detaljima strateškog okvira koji direktno utječe na ustavno uređenje.

Politička analitičarka Vildana Selimbegović smatra da je potpisivanje agende bila usluga koju je Milorad Dodik učinio Draganu Čoviću. Prema njenim riječima, cilj je bio omogućiti Čoviću da se i dalje prikazuje kao zagovornik evropskih vrijednosti pred zvaničnim Zagrebom i premijerom Hrvatske, Andrejem Plenkovićem. "Ta agenda je morala biti usvojena i SNSD je za to glasao sa obje ruke, ali se sadržaj i dalje pokušava sakriti", tvrdi Selimbegović.

Kemal Ademović i Obren Petrović

Odnos vlasti prema NATO integracijama u praksi

Iako se u javnom prostoru RS često čuje retorika protiv NATO saveza, praksa u Sarajevu pokazuje drugačiju sliku. Kadrovi SNSD-a su aktivni članovi komisija za saradnju sa ovom alijansom. Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane u Vijeću ministara BiH, te Obren Petrović u parlamentarnim komisijama, ključne su karike u tom procesu. Svake godine se, bez velike medijske pompe, potpisuje i Akcioni plan za članstvo (MAP), što je direktna staza ka punopravnom članstvu.

Babalj upozorava da se politika koju vodi SNSD može opisati kao lutanje "gusaka u magli", dok se država približava Alijansi. "Iza sebe smo ostvarili četiri koraka u programu približavanja NATO savezu. Ostao je još posljednji, peti korak i mislim da ćemo se samo jednog jutra probuditi kao punopravna članica", zaključuje predsjedavajući Predstavničkog doma. Podsjeća se i na historijski kontekst u kojem je Milorad Dodik na političku scenu prvobitno stupio uz značajnu podršku međunarodnih snaga, što kritičari vide kao temelj današnjih odluka.