Evropa se u politici prema Bosni i Hercegovini otvoreno suprotstavila administraciji koju vodi Donald Trump. Pariz, Berlin i London odbili su američkog favorita za poziciju visokog predstavnika, što je izazov koji je doveo do ozbiljnih tenzija, dok Sjedinjene Američke Države već prijete posljedicama.

Sada je došlo do ozbiljnih nesuglasica u politici prema Bosni i Hercegovini između SAD-a i Evrope. SAD su izrazile duboko razočaranje nakon što kandidat kojeg preferira Donald Trump nije izabran na ovu ključnu funkciju. Američki predsjednik zbog toga želi preispitati dosadašnju podršku ovoj balkanskoj državi, piše njemački Taz.

Sukob oko nasljednika i prijetnje iz Washingtona

Njemački političar Christian Schmidt podnio je ostavku na poziciju visokog predstavnika 11. maja. Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini saopštila je u petak kako se očekivalo da će Vijeće za implementaciju mira (PIC) izabrati italijanskog diplomatu po imenu Antonio Zanardi Landi.

S druge strane, države Evropske unije Francuska i Njemačka, zajedno s Velikom Britanijom koja je aktivno uključena u procese u Bosni i Hercegovini, podržale su francuskog diplomatu. Njegovo ime je René Troccaz. SAD su nakon toga zaprijetile da bi "evropska neodlučnost" mogla prisiliti Washington da preispita svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.

SAD su do sada bile ključni garant Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini. Nadzor nad provođenjem tog sporazuma primarna je zadaća visokog predstavnika, kojeg imenuje međunarodna zajednica. Predstavnici civilnog društva u Sarajevu izražavaju ozbiljan strah da SAD sada očigledno skreću prema srpsko-ruskoj liniji, koja zagovara konačnu etnonacionalnu podjelu države.

Borba za očuvanje države i bonske ovlasti

Srbija već dugo pokušava da teritorije pod srpskom kontrolom – odnosno entitet RS – odvoji iz sastava Bosne i Hercegovine i ujedini ih sa Srbijom. Ovu poziciju dodatno osnažuju zahtjevi hrvatskih nacionalističkih ekstremista. Oni nastoje da od teritorija zapadne Hercegovine, koje kontrolišu Hrvati, stvore treći entitet ili da ih direktno pripoje Hrvatskoj.

Nasuprot njima, većinsko stanovništvo koje čine nenacionalisti, civilno društvo, manjine i Bošnjaci, čvrsto ustrajava na očuvanju zajedničke države. SAD i Evropa su do sada složno podržavali ovu poziciju i garantovali opstanak Bosne i Hercegovine. Lokalni mediji izvještavaju da su razgovori unutar PIC-a nastavljeni, ali kompromis o nasljedniku još nije postignut. Schmidt će stoga ostati na funkciji sve dok se ne postigne potpuni konsenzus.

Iza ovog sukoba krije se i temeljno neslaganje o budućnosti samog Ureda visokog predstavnika (OHR). Američka vlada već sedmicama signalizira da bi naredni visoki predstavnik trebao imati znatno manja ovlaštenja. Visoki predstavnik posjeduje takozvane "Bonske ovlasti" – izvanredna prava intervencije kojima može nametati zakone ili smjenjivati političare u Bosni i Hercegovini.

Schmidt je ova ovlaštenja ranije iskoristio protiv ekstremnog nacionaliste i Trumpovog saveznika. To je bio Milorad Dodik, bivši predsjednik entiteta RS. Njegovo odbijanje da prizna Schmidtove odluke o ukidanju određenih nacionalističkih zakona dovelo je 2025. godine do njegove konačne smjene s funkcije.