Bosna i Hercegovina je ovisna o uvozu osnovnih životnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu, prema kojima je zemlja uvezla prehrambene proizvode u vrijednosti 2,72 milijarde eura.

To je tri i po puta više nego što se uveze naftnih derivata, koji se u BiH uopće ne proizvode.

Među najvećim uvoznim stavkama su goveđe meso, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana, te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, kao što su smrznute maline, mlijeko i jestiva ulja.

- Takva struktura pokazuje da BiH svoju prehrambenu sigurnost u velikoj mjeri oslanja na regionalna i evropska tržišta, što je čini osjetljivom na poremećaje cijena, logistike i trgovinskih tokova - kazao je za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Igor Gavran.

Gavran takav obrazac smatra stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu izravno povećava troškove života u BiH koja ovisi o uvozu.

Bosna i Hercegovina raspolaže obradivim zemljištem, povoljnim klimatskim uvjetima i tradicijom poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta.

Gavran kaže da će tako i ostati bez snažnijih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i opskrbne lance.

Najveći uvoz osnovnih namirnica

Bosna i Hercegovina najveću ovisnost bilježi kod uvoza proizvoda koji čine temelj svakodnevne potrošnje stanovništva.

Među najvrjednijim uvoznim stavkama nalaze se goveđe meso, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.

BiH je u 2025. uvezla meso vrijedno 131,1 milion eura što sugerira da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u odnosu na evropske proizvođače.

U 2025. godini Bosna i Hercegovina uvezla je pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 miliona eura, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 miliona eura.

To znači da domaće tržište u velikoj mjeri opskrbljuju strani proizvođači.

Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda čine sastojci za proizvodnju alkoholnih pića s 157,6 miliona eura, zatim pivo s 94,3 miliona, kafa čiji uvoz je 2025. godine dosegnuo 93,2 miliona eura i cigarete s 88,8 miliona eura.

Faširane vode je u 2025. godini uvezeno u vrijednosti od 146,2 miliona eura.

Istovremeno, morska riba, školjke i morski plodovi imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća, te tjestenina.

S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje od sjemena suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani proizvodi od pilećeg mesa, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.

Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 miliona, međutim značajan dio stočne hrane i repromaterijala dolazi iz uvoza koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu, na 73,5 miliona eura.

Dominantan uvoz iz Srbije, Hrvatske i Njemačke

Najveći dio uvoza dolazi iz Evropske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardi ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 miliona eura ili dodatnih 29 posto.

Među pojedinačnim državama najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milion eura, a slijedile su Hrvatska s 334,3 miliona, Njemačka s 205,3 miliona, Italija sa 183,4 miliona i Mađarska sa 136,4 miliona eura.

BiH u samo dvije zemlje izveze hrane u vrijednosti većoj od 100 miliona eura, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 miliona eura, ponajprije zbog rasta izvoza ulja i brašna.

Ukupan uvoz prehrembenih proizvoda u BiH je 2025. godine iznosio 2,72 milijarde eura, dok je izvoz iznosio približno 619 miliona eura.

Ministarstvo vanjske trgovine BiH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energenata te suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BiH, a ne veća potrošnja u BiH.