Piše: Darko Omeragić

Vlada Republike Srpske prošle sedmice se prodajom obveznica na Londonskoj berzi zadužila za novih 250 miliona eura, pohvalila se jučer entitetska ministrica finansija Zora Vidović.

Na pitanje ko je kupio obveznice RS, ministrica je rekla da se taj podatak, prema pravilima berze, ne smije otkriti, ali je dodala da je riječ o devet američkih fondova, što bi trebalo implicirati da je američki kapital zainteresovan za RS. Ipak, stvari su malo drugačije jer će RS za novo zaduženje platiti vrlo visoku kamatu koja iznosi 6,375 posto, što znači da će RS u narednih sedam godina za kamate dati 16 miliona eura godišnje, odnosno oko 31 milion KM, što je za sedam godina ukupno 216 miliona KM. Rok dospijeća glavnice je 8. maj 2033. godine.

Ovo nije jedino ovogodišnje zaduženje Dodikove vlasti. Krajem marta ove godine RS se na Londonskoj berzi zadužila još 500 miliona eura s dospijećem u 2031. godini, a taj novac će biti iskorišten za vraćanje glavnice kredita od 300 miliona eura koji je, također, na Londonskoj berzi podignut u aprilu 2021. godine, ali je tada kamata bila 4,75 posto.

Svi ovi "uspjesi" u zaduživanju, prema riječima entitetskog premijera Save Minića, "pokazali su da RS ima kredibilitet".

Ipak, istina je malo drugačija. To da RS ima kredibilitet je tačno samo u širem smislu te riječi, jer novac dolazi iz globalnih fondova. S druge strane, to da obveznice RS kupuju američki fondovi ne znači da RS ima političku podršku SAD-a, niti da su joj strateški partneri. Ovdje je riječ o čistom ulaganju i zaradi na kamatama. Obveznice završavaju u portfeljima međunarodnih, u ovom slučaju, američkih fondova, ali identitet kupaca ostaje uglavnom netransparentan. Činjenica da se RS zadužuje ne samo da govori o tome kako je entitetski budžet rupa bez dna, nego to radi uz visoku kamatu što je odraz nepovjerenja ulagača kojima je svejedno da li ulažu u Balkan, Latinsku Ameriku ili Afriku sve dok kamata pokriva rizik.

Da su kojim slučajem Dodik i bratija podržali evropske zakone i uradili bilo šta što bi BiH približilo Evropskoj uniji i njenim fondovima RS sada ne bi morala da se zadužuje po visokim kamatama, nego bi crpila novac iz EU kroz grantove i uzimala povoljne kredite.

Republika Srpska je u posljednjih 11 godina posudila oko 10 milijardi KM zadužujući se prodajom obveznica ili uzimajući razne kredite. Godine 2015. RS se kroz kredite i prodajom obveznica zadužio 500 miliona KM, naredne godine još 600 miliona KM, uz pozajmicu od MMF-a. Godine 2017. zaduženje je iznosilo 700 miliona KM, a u izbornoj 2018. godini još 900 miliona.

Spirala zaduživanja RS

S praksom vraćanje starog i uzimanje novog kredita nastavilo se i u 2019. u kombinaciji kredita i obveznica (800 miliona), a kulminacija zaduživanja je bila 2020. tokom koronavirusa kada se RS hitno zbog održavanja likvidnosti zadužio 1,2 milijarde KM. Ništa bolje nije bilo ni u 2021. kada su se zadužili za 1,5 milijardi KM, što je uključivalo i euroobveznice. Nastavak zaduživanja se dogodio i u 2022. kada se RS zadužio za 1,1 milijardu KM i 2023. kada se zadužio za 900 miliona KM i 2024. za 800 do 900 (kombinacija obveznica i kredita). Dakle, u posljednjih 11 godina nije bilo nijedne godine u kojoj se nije dogodilo neko zaduženje.

Dodikovu antievropsku politiku sada plaćaju građani tog entiteta koji će prvu priliku za iskazivanje nezadovoljstva ovakvom politikom imati na općim izborima koji dolaze 4. oktobra ove godine.