Piše: Darko Omeragić

Christian Schmidt je podnio ostavku i sada se svi pitaju pod čijim pritiskom i ko će ga naslijediti. Za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH je izabran 21. maja 2021. godine, a funkciju je preuzeo 2. augusta iste godine. Svojim (ne)činjenjem je izazivao brojne kontroverze zbog kojih nije bio omiljen ni u RS ni u FBiH.

Za Milorada Dodika je Schmidt bio "nelegalan", kao i sve njegove odluke, a za mnoge političare u FBiH "čovjek Zagreba" (čitaj: "HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH"). Političke stranke koje su na vlasti u FBiH - Trojka (SDP, NiP i Naša stranka) bi najradije da je Schmidt završao cijeli posao koji one nisu bile u stanju da obave. Kako god, bio je aktivniji od svog prethodnika Valentina Inzka koji je najčešće izražavao zabrinutost zbog političkih kriza koje su se smjenjivale jedna za drugom u BiH tokom njegove 12-godišnje vladavine Uredom visokog predstavnika (OHR) u BiH.

TEŠKO JE SVIMA UDOVOLJITI

Za vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića vijest o Schmidtovom odlasku nije iznenađenje, jer su njegovim djelovanjem u BiH i van nje mnogi bili nezadovoljni, pogotovo oklijevanjem da provede svoje ovlasti.

"Priča je komplicirana zbog sastava Vijeća za implementaciju mira (PIC) kojem on odgovara. Teško je svima udovoljiti, a pogotovo se uklopiti u evropsku i američku priču. Nova američka administracija je vrlo nestrpljiva i kada nešto radi želi to riješiti odmah, što bi zapravo mogao biti i dobar pristup prema situaciju u BiH, jer sve drugo što se radilo i odugovlačenja koja su bila prisutna konstantno kod svih sudionika su se pokazala pogubna. Na sceni je sukob perspektiva u Evropi koja želi postizanje koncenzusa, odnosno dogovora. Tako funkcionira EU i to je sad u genetskom kodu evropskih političara.

Čak se tako pokušavalo raditi i s Amerikancima, jer je i NATO uspostavljen po istom principu gdje se odluke donose koncenzusom. Naravno, nisu iste uloge zemalja jer postoje male, srednje i najveće sile, ali se nastoji postići koncenzus. U ovom slučaju sa Schmidtom dolazimo do kulminacije jednog takvog sukoba gdje Schmidt više nije bio u stanju da odluči kako dalje činiti stvari. Zato je povukao potez koji je u Zapadnoj Evropi normalan. Kada vidite da ne možete odgovoriti izazovu onda se povučete i ostavite prostor za nekog drugog", kaže Avdagić za "Slobodnu Bosnu".

Za Avdagića nema dileme u tome da je Schmidtu "presudila" američka administracija, s tim da misli da u tome Amerikanci nisu bili jedini.

"Da ne okolišamo, čini se da je ovdje ključna stvar pitanje državne imovine. Amerikanci žele da se to riješi, a Schmidt je oklijevao, odnosno očekivao da će bh. političari pronaći rješenje za državnu imovinu. I ono što je bivši visoki predstavnik Carl Bildt rekao da je Ured visokog predstavnika nakon 30 godina potrošen model je tačno. To je svima u BiH jasno. BiH u jednom trenutku mora postati funkcionalna država. Nije normalno da u BiH već 30 i više godina postoji protektorat. Mislim da je svima jasno da se to mora završiti. Schmidt je koristio neke ovlasti, bez obzira na razne prozivke, pa i vrijeđanja od Dodika", kaže Avdagić.

SPOR OKO DRŽAVNE IMOVINE

Spor oko državne imovine, ističe Avdagić, nije samo pitanje izgradnje Južne plinske interkonekcije i te američke investicije, nego je problem i za mnoge druge investicije koje su potrebne.

"Svijet se mijenja. Evropa zbog stanja na Bliskom istoku postaje područje veće sigurnosti, a u tome su interesantne i zemlje koje nisu samo članice Evropske unije. Ciklus ulaganja je bio više nego vidljiv i u samu Srbiju, bez obzira što nije članica EU i silne probleme u toj zemlji. U vezi s ovim pitanjem vidjeli smo da je Dodik nakon skidanja sankcija postao vrlo kooperativan s Amerikom tako da se ne očekuje da će praviti probleme u vezi s ovim pitanjem, ali vidjet ćemo kako će stvari ići. Nije nemoguće da novog kandidata za visokog predstavnika u PIC-u izaberu s punim koncenzusom uključujući i Rusiju koja je reterirala", smatra Avdagić, ne isključujući ni to da bi Schmidtovu ulogu mogao preuzeti njegov zamjenik.

Pitanje državne imovine, zaključuje naš sagovornik, je pitanje Bosne i Hercegovine, a ne evropsko – "evropska pravna stečevina je nešto što bi BiH trebala usvajati, a po pitanju državne imovine, rješenje treba naći u okviru BiH". Ako se ovo pitanje ne može riješiti između bh. političara, postoje mehanizmi da se to riješi, a to se onda neće svidjeti bh. političarima.