Rakete trenutno ne lete, dronovi ne kruže nebom, a vijesti o neposrednim sukobima polako jenjavaju. Ipak, geopolitički analitičar Denis Avdagić upozorava da ono što se sada događa u Hormuškom tjesnacu nije primirje u pravom smislu riječi, nego potencijalno opasna blokada.

"Ne gađaju jedni druge, ne raketiraju se i ne bacaju se dronovi. U tom smislu možemo reći da je primirje, ali s dvostrukom blokadom. Jednom koja je namijenjena brodovima koji plove iz Irana, a drugom koja je namijenjena svima koje Iran ne želi pustiti da prođu", rekao je Avdagić.

Hormuški tjesnac je formalno otvoren, ali selektivno. Svako malo stiže vijest da je neki brod prošao i odmah počinje rasprava za koga to vrijedi, ko je dobio zeleno svjetlo, a ko čeka. Tjesnac kroz koji prolazi gotovo petina svjetske opskrbe naftom pretvorio se u diplomatski instrument kojim Iran svakodnevno šalje poruke bez ijednog ispaljenog metka.

Eskalacija nakon operacije "Epski gnjev"

Avdagić smatra da situacija nije samo nerazriješena, već je strukturalno lošija nego što je bila prije nego što su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael pokrenuli operaciju "Epski gnjev" krajem februara. Prema njegovim riječima, napad koji je trebao riješiti iranski nuklearni problem i stabilizirati regiju stvorio je novu, hroničnu nestabilnost.

"Nemamo riješenu situaciju, ovo je dosta lošija situacija nego prije napada na Iran. Svako malo čujemo da je neko prošao i razglaba se za koga vrijedi", ponavlja analitičar. Iako je vojnički oslabljen, Iran je strateški jači jer drži ključ jednog od najvažnijih plovnih puteva na svijetu, što vješto koristi za pregovaračkim stolom.

Donald Trump FOTO: Bijela kuća

Posljedice za avioprevoznike i tržište nafte

Kriza ima globalnu dimenziju koja se često previđa. Avdagić ističe da se posljedice već osjete u cijenama, ali i u avioindustriji. Kao primjer navodi kompaniju Croatia Airlines, koja je zbog situacije srezala oko 900 letova, što direktno pogađa putnike, turizam i poslovne kontakte. To je samo vidljivi vrh ledenog brijega globalnog poremećaja koji se širi kroz logistiku i osiguranje brodova.

Analitičar se osvrnuo i na volatilnost naftnog tržišta, tvrdeći da trenutna situacija razotkriva manipulacije cijenama derivata. "Ako je u ovakvoj situaciji cijena do neke mjere stabilna, onda je jasno: očito nafte ima dovoljno, a ne kako se govorilo da je nema", zaključuje Avdagić. On otvara pitanje je li strah od nestašice bio realan ili tek alat za opravdavanje visokih cijena.

"Ovo se odugovlači jer je praktično sve na stolu – i dogovor, i eskalacija, i status quo. U svakom slučaju će postojati posljedice, a neke zapadne zemlje, poput Francuske i Velike Britanije, morat će preuzeti dio odgovornosti", upozorava Avdagić. Dok diplomati čekaju, Hormuški tjesnac ostaje poluotvoren, a cijeli svijet u stanju polunesigurnosti koje može trajati mjesecima.

Izvor: Dnevno.hr