Arheolozi su otkrili potresan detalj o jednoj od žrtava iz Pompeja koji razotkriva njegove očajničke pokušaje da spasi druge ljude zarobljene u katastrofi. Prema najnovijem naučnom istraživanju, ovaj muškarac je sa sobom nosio medicinsku opremu dok je bježao od smrtonosne erupcije vulkana Vezuv, što pruža potpuno novi uvid u posljednje sate uništenog grada, piše Daily Mail.

To jasno ukazuje na činjenicu da je nesretni čovjek bio ljekar, odnosno "medicus" na latinskom jeziku, te da je u trenucima sveopšteg užasa najvjerovatnije pokušavao pomoći povrijeđenima. On je bio jedna od 13 žrtava pronađenih u vinogradu koji je kasnije prigodno nazvan "Vrt bjegunaca", gdje su se preplašeni građani okupili kako bi potražili kakvo-takvo utočište od podivljale prirode. Međutim, njihovo kratkotrajno sklonište na kraju se pokazalo kao smrtonosna zamka jer je cijelu grupu iznenada progutao gusti oblak otrovnih gasova i užarenog pepela

Koristeći CT snimke i rendgenske zrake, arheolozi su pogledali unutra kožne torbe. Otkrili su skup brončanih hirurških alata i ploču od sljeza za miješanje lijekova. .

Ova kožna torbica ukazuje da je muškarac bio liječnik, ili 'medicus' na latinskom, koji je možda pokušavao liječiti druge koji su bježali od erupcije.

Herojski čin u kriznim trenucima

Gabriel Zuchtriegel, direktor Arheološkog parka Pompeji, naveo je u zvaničnom saopštenju: "Čak i prije dvije hiljade godina postojali su oni koji se medicinom nisu bavili samo tokom radnog vremena, već su jednostavno bili ljekari u svakom trenutku, pa čak i dok su bježali od erupcije vulkana. Ovaj čovjek je ponio svoj alat sa sobom kako bi bio spreman ponovo izgraditi život na nekom drugom mjestu zahvaljujući svojoj profesiji, ali vjerovatno i da bi pomogao drugima." Zuchtriegel je dodao da je ovaj herojski napor ipak bio brutalno osujećen usljed piroklastičnog toka koji je pogodio grupu bjegunaca dok su pokušavali napustiti grad kroz vrata Porta Nocera.

Erupcija vulkana Vezuv koja se dogodila 79. godine nove ere bila je jedna od najvećih prirodnih katastrofa u drevnom svijetu, a tom prilikom poginulo je najmanje 2.000 ljudi u Pompejima, Herkulaneumu i drugim obližnjim mjestima. Mnogi su izgubili živote dok su pokušavali pobjeći od piroklastičnog toka, odnosno lavine gasa, pepela i stijena koja dostiže temperaturu od 800°C i kreće se brzinom od čak 720 km/h. Ovaj gusti pepeo koji je padao u slojevima doslovno je sahranio žrtve, stvorivši oko njih tvrdi oklop koji je zabilježio njihove posljednje trenutke života u nevjerovatnim detaljima. Arheolozi su kasnije koristili ove šupljine u pepelu kako bi napravili oko 104 gipsana modela žrtava s različitih lokacija širom ovog antičkog grada.

Skeniranja su također otkrila sofisticirani sistem zaključavanja medicinskog spremnika, koji je koristio nazubljeno točkaste za osiguranje poklopca.

Savremena tehnologija razotkriva tajne

Novoidentifikovani ljekar otkriven je još 1961. godine kada su stručnjaci napravili prve gipsane odlive u "Vrtu bjegunaca". Naučnici su ubrzo primijetili da jedan odliv sadrži misterioznu kutiju napravljenu od organskog materijala, ali je njen sadržaj ostao nepoznanica sve do danas. Koristeći napredne rendgenske zrake i CT skeniranje, stručnjaci su konačno uspjeli zaviriti unutar ove kožne torbe i prikazati njenu unutrašnjost cijelom svijetu. Skeneri su otkrili da se u torbi nalazio veći broj malih bronzanih hirurških instrumenata koji nevjerovatno podsjećaju na današnja sječiva skalpela, kao i jedna mala, ravna ploča od škriljevca s blagim udubljenjem u samoj sredini.

Arheolozi vjeruju da se ova kamena ploča koristila za miješanje lijekova, koji su se u to vrijeme najčešće sastojali od biljnog praha, meda, vina ili sirćeta. Skeniranje je takođe otkrilo iznenađujuću sofisticiranost same izrade ove medicinske torbe, koja je posjedovala čak i mehanizam za zaključavanje zasnovan na zupčaniku. U trenutku kada je nastupila smrt, ovaj muškarac je čvrsto stezao torbu privijajući je uz svoj stomak dok je ležao sklupčan na zemlji. Ovi profesionalni alati jasno izdvajaju ovu žrtvu kao pripadnika medicinske struke, koja je u tom istorijskom periodu uživala sve veće poštovanje u rimskom društvu.

Ranije su obrazovani grčki robovi često služili kao ljekari za bogate Rimljane, ali u vrijeme vladavine cara Titusa, kada je Vezuv eruptirao, medicina se već smatrala visokopozicioniranom i cijenjenom profesijom. Ovaj ljekar je takođe posjedovao sopstveni novac i ličnu imovinu, što dokazuje i mala platnena vrećica s bronzanim i srebrnim novčićima koja je pronađena tik uz njegovo tijelo. Ovakve vrste svakodnevnih predmeta često se nalaze kod žrtava u Pompejima, uključujući i sasvim obične stvari poput kućnih ključeva ili uljanih lampi. Međutim, istraživači su pronašli i jasne dokaze da su mnogi građani pokušali pobjeći noseći sa sobom kompletno svoje bogatstvo, s obzirom na to da su otkrivena tijela koja su sa sobom nosila skupocjeni nakit i zlatnike.

Isto tako, naučnici su nedavno razotkrili još potresnih detalja o tome kako su se ljudi snalazili da spase golu život tokom ove neviđene prirodne katastrofe. Arheolozi su tako pronašli ostatke muškarca koji je u rukama čvrsto držao veliku posudu od terakote, za koju se opravdano vjeruje da mu je služila kao improvizovana kaciga za glavu. Antički zapisi, uključujući i svjedočanstva rimskog pisca Plinija Mlađeg, opisuju kako su stanovnici Pompeja koristili različite predmete kako bi se zaštitili od pepela i krhotina koje su bjesomučno zasipale grad. Istraživači vjeruju da je ovaj muškarac poginuo u ranoj fazi katastrofe usljed snažnog udara vulkanskog kamenja, a pored posude sa sobom je nosio lampu, mali gvozdeni prsten i deset bronzanih novčića.