Sedam godina nakon gašenja mostarskog Aluminija, jedno od najvećih industrijskih pitanja u Bosni i Hercegovini ponovo je u centru političke pažnje. Sve više se postavlja pitanje kakva je bila uloga lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića u propasti nekadašnjeg giganta i dolasku izraelskog kapitala u kompaniju koja je hranila hiljade porodica širom Hercegovine.

Gašenje proizvodnje u ljeto 2019. godine izazvalo je masovne proteste radnika, a nezadovoljstvo je tada bilo direktno usmjereno prema vrhu HDZ-a BiH i Draganu Čoviću.

Radnici optuživali politički vrh

Nakon gašenja Aluminija radnici su protestovali ispred centrale HDZ-a u Mostaru, optužujući političko rukovodstvo da je godinama kontrolisalo kompaniju i dopustilo njen finansijski slom.

Posebnu pažnju izazvao je dolazak izraelske kompanije M.T. Abraham Group, koju vodi biznismen Amir Gross Kabiri. Ta kompanija kasnije je kroz najam preuzela dio kapaciteta i nastavila poslovanje preko novoformiranog preduzeća Aluminij Industries.

Za mnoge bivše radnike i male dioničare upravo je taj trenutak otvorio sumnje da je gašenje fabrike možda odgovaralo određenim političkim i poslovnim interesima.

Kritičari tvrde da država nije spasila stratešku kompaniju, ali je vrlo brzo pronađen model po kojem strani investitor preuzima ono što je ostalo iza finansijskog kolapsa.

Profesionalni cionista Dragan Čović, kao što je bio profesionalni Jugosloven, profesionalni hrvatski nacionalista, sve za svoj lični džep 

Godine istraga bez odgovora

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona još je 2019. godine saopćilo da vodi više istraga povezanih s poslovanjem Aluminija. Formirani su predmeti na osnovu prijava radnika, sindikata i malih dioničara, a Finansijska policija Federacije BiH dobila je nalog za kontrolu poslovanja bivših uprava.

Krajem 2020. godine potvrđeno je da postoji više izvještaja koji ukazuju na moguće nezakonitosti i krivična djela odgovornih osoba u kompaniji.

Ipak, nakon godina istraga javnost gotovo da nije dobila konkretne odgovore. Jedina optužnica protiv bivšeg direktora Ive Bradvice završila je oslobađajućom presudom, dok su istrage protiv drugih odgovornih osoba obustavljene ili nikada nisu dobile sudski epilog.

Predmet preuzeo federalni POSKOK

Novi razvoj događaja uslijedio je kada je potvrđeno da je predmet Aluminij u aprilu 2026. godine preuzeo federalni POSKOK, specijalni odjel za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Federalni tužioci sada analiziraju višegodišnju dokumentaciju, izvještaje Finansijske policije i iskaze svjedoka koji su godinama skupljani u kantonalnom tužilaštvu.

U međuvremenu je kandidat opozicione “Petorke” za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenko Lučić javno postavio pitanja Draganu Čoviću o poslovanju Aluminija, uključujući tvrdnje da su sirovine navodno prodavane firmama bliskim političkim strukturama po cijenama nižim od tržišnih.

Za sada nema pravosnažnih presuda koje bi potvrdile političku ili ličnu odgovornost Dragana Čovića za propast Aluminija, ali slučaj ostaje jedno od najosjetljivijih političkih i ekonomskih pitanja u Hercegovini.

Mnogi bivši radnici i dalje čekaju odgovore o tome kako je jedna od najvećih industrijskih kompanija u regiji završila ugašena, dok su njeni kapaciteti prešli pod upravljanje stranog kapitala.

Izvor: Logično.com