Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozorila je da rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH mogu ozbiljno ugroziti funkcioniranje sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa, dovesti u pitanje kontinuitet fiskalnih procesa i stabilnost više od 800 miliona KM mjesečnih javnih prihoda.

Iz IDDEEA-e pojašnjavaju da nakon njihovog jučerašnjeg saopćenja, kojim su ukazali na pravne i institucionalne posljedice rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP) i njihovog direktora u tehničkom mandatu Dragoljuba Reljića, smatraju važnim dodatno pojasniti jedan segment ovog pitanja koji se direktno odnosi na funkcioniranje fiskalnog sistema BiH.

- Već smo jasno ukazali da AZLPBiH ovim rješenjima ulazi u oblast koja je posebnim zakonom izričito uređena i za koju Zakon o elektronskom potpisu BiH jasno utvrđuje nadležnost Ministarstva komunikacija i transporta BiH - istaknuto je u saopćenju IDDEEA-e.

Naglašavaju da to nije samo pitanje formalne nadležnosti, već pitanje pravne sigurnosti cijelog sistema, s obzirom na to da sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa nije ograničen samo na IDDEEA-u. Radi se o infrastrukturi digitalnog povjerenja na kojoj danas počivaju brojni ključni procesi na nivou BiH. Upravo na toj infrastrukturi počivaju brojni zakonski i operativni procesi drugih državnih institucija, uključujući i fiskalne procese od direktnog značaja za budžet BiH.

- Jedan od najvažnijih takvih procesa jeste i sistem elektronskih prijava Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kroz koji poreski obveznici svakodnevno podnose PDV prijave, carinske deklaracije i druge fiskalne akte. Kroz taj sistem država svakog mjeseca uredno ostvaruje više od 800 miliona konvertibilnih maraka javnih prihoda, što jasno pokazuje koliko je kontinuitet tog sistema važan za finansijsku stabilnost države - navedeno je u saopćenju.

Pojašnjavaju da se radi o sredstvima iz kojih se finansiraju plate zaposlenih u javnom sektoru, penzioni fondovi, zdravstveni sistem, socijalna davanja i druge osnovne funkcije države. Zbog toga svako pravno osporavanje ili unošenje nesigurnosti u sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa ima posljedice koje daleko prevazilaze rad jedne institucije. Takvo postupanje direktno otvara pitanje kontinuiteta fiskalnih procesa, stabilnosti javnih prihoda i pravne sigurnosti poslovanja.

Posebno su naglasili da se ovdje ne radi o uspostavljanju novog sistema, niti o eksperimentalnom modelu rada, već da se radi o sistemu koji godinama funkcionira, koji je prihvaćen od institucija, privrede i građana, i na kojem se zasniva značajan dio pravnog i fiskalnog prometa BiH. Upravo zato svako naknadno pravno osporavanje takvog sistema proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja.

Također, ističu da dodatnu ozbiljnost cijeloj situaciji daje činjenica da se ovakvo postupanje dešava neposredno nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, kojom je jasno utvrđeno da oblast elektronske identifikacije i kvalifikovanih elektronskih certifikata pripada isključivo državi. Upravo zbog toga svaki pokušaj administrativnog ograničavanja državnih institucija u vršenju tih nadležnosti mora se posmatrati sa posebnom ozbiljnošću.

- Kada organ koji nije nadležan po posebnom zakonu ulazi u taj prostor i donosi odluke koje direktno utiču na sisteme kroz koje država ostvaruje javne prihode, onda više ne govorimo samo o pojedinačnom upravnom pitanju. Tada govorimo o direktnom uticaju na fiskalnu stabilnost države - navode iz IDDEEA-e.

Dodatno, ovdje se otvara i ozbiljno pitanje pravne sigurnosti svih ranije izvršenih elektronskih prijava, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata koji su godinama provođeni kroz isti sistem. Ako se danas osporava pravni osnov sistema, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom osnovu izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa privredu, građane i državu.

Zbog toga, kako naglašavaju, IDDEEA smatra svojom obavezom da na ove činjenice javno ukaže, jer pitanje zakonitosti, stabilnosti i kontinuiteta sistema kvalifikovanih elektronskih potpisa danas više nije pitanje jedne institucije. To je pitanje stabilnosti javnih prihoda, kontinuiteta izvršavanja zakonskih obaveza privrede i zaštite finansijske sigurnosti države BiH.