Na današnji dan, 27. oktobra 1991. godine, avion Jugoslavenske narodne armije bacio je dvije kasetne bombe na mađarski pogranični grad Barcs. Napad je izazvao materijalnu štetu, ali nije bilo povrijeđenih, dok je mađarska istraga zaključila da bombe nisu odbačene slučajno.

Tokom ratne 1991. godine avioni Jugoslavenske narodne armije (JNA) više puta su ulazili u mađarski zračni prostor, zbog čega je diplomatija te zemlje upućivala proteste.

Bombardiranje Barcsa pretvorilo je pogranične incidente u ozbiljan međunarodni vojno-politički problem. Historičar Tomislav Šulj pisao je da je napad narednog dana bio glavna vijest, a mediji su detaljno prenijeli konferenciju za novinare održanu u mađarskom Ministarstvu odbrane.

Prema tadašnjem izvještaju, avion neprepoznatljivih oznaka, za koji se pretpostavljalo da je jugoslavenski, izbacio je eksplozivne naprave koje su pale na oranice, fudbalsko igralište i rubne dijelove naselja.

U izvještaju su opisani krateri promjera deset centimetara i dubine od 50 do 70 centimetara. Zahvaćeno područje bilo je široko približno 300, a dugo 500 metara.

Prvobitno je navedeno da je pronađeno 18 neeksplodiranih naprava, od kojih je jedna pala u sobu stambene kuće. Vojni i policijski stručnjaci upozorili su da je riječ o napravama sa samouništavajućim mehanizmom, koje bi mogle eksplodirati u roku od 24 sata.

Foto: Screenshot

Istraga odbacila mogućnost slučajnog izbacivanja

Prema tekstu koji prenosi Dnevno.hr, jugoslavenska strana koristila je početnu, netačnu pretpostavku da su bombe švedske proizvodnje kako bi osporila umiješanost. Šulj navodi i da su beogradski mediji prešutjeli događaj.

Mađarsko Ministarstvo odbrane predstavilo je 7. novembra 1991. godine rezultate stručne istrage.

Pukovnik Nándor Hollosi izvijestio je da su na Barcs bačene dvije kasetne bombe BL755, verzije MK3, britanskog proizvođača Hunting Engineering. U prenesenom izvještaju navedeno je 279 eksplozija i 16 neeksplodiranih bombica.

Isti tekst na drugom mjestu spominje 288 eksplodiranih bombica, pa se brojčani podaci u njemu ne podudaraju.

Prema opisu konstrukcije, svaka kaseta sadržavala je sedam sektora s po 21 bombicom, odnosno ukupno 147 eksplozivnih naprava. Navedeno je da su bačene bombe bile napunjene i zatvorene u maju 1987. godine te da je riječ o naoružanju koje su koristile britanske zračne snage i druge članice NATO-a.

Komisija je odbacila mogućnost da je pilot bombe slučajno ispustio ili ih odbacio zbog vanredne situacije.

Tadašnji komandant mađarskih zračnih snaga Attila Kositzky ukazao je na vedro vrijeme i dobru vidljivost. Prema njegovom obrazloženju, mađarska naselja bila su osvijetljena javnom rasvjetom, dok su mjesta s druge strane granice bila zamračena.

Kao dodatni argument navedeno je da je pilot prije izbacivanja bombi napravio krug iznad Barcsa kako bi uočio metu. U prenesenom zaključku komisije napad je opisan kao „ciljano, namjerno i unaprijed planirano“ djelovanje.

Foto: Screenshot

Motiv napada ostao predmet tumačenja

György Keleti predstavio je i pismo britanskog vojnog atašea sa službenom potvrdom Ministarstva odbrane Velike Britanije da je takvo naoružanje nekoliko godina ranije prodano Jugoslaviji.

Mađarska strana prikazala je i fotografiju sa smotre zračnih snaga održane u maju 1988. godine na aerodromu kod Zagreba. Prema prenesenom obrazloženju, fotografija je pokazivala da je JNA raspolagala tom vrstom kasetnih bombi. Navodi se i da ih je nudila jugoslavenska kompanija za izvoz oružja.

Istražitelji su ocijenili da bi posljedice bile mnogo teže da su bombe pale nekoliko stotina metara bliže centru grada.

Šulj u svom prikazu navodi da bi veći broj žrtava mogao izazvati zahtjeve za mađarskim vojnim odgovorom i potencijalno uključivanje te zemlje u rat. Vlast u Budimpešti željela je izbjeći takav razvoj događaja, posebno u okolnostima neposredno nakon povlačenja sovjetskih snaga.

U obzir je uziman i položaj mađarske manjine u Jugoslaviji. Prema podacima navedenim u tekstu, više od 400.000 Mađara živjelo je u Vojvodini.

Nakon bombardiranja Barcsa JNA nije ponovila sličan napad, a pogranični incidenti, prema prikazu Dnevno.hr, svedeni su na minimum.

Iako je mađarska komisija zaključila da je napad bio namjeran, njegov motiv ostao je predmet različitih tumačenja. Razmatrana je mogućnost greške tokom napada na Viroviticu, ali i pretpostavka da je riječ o upozorenju Beograda mađarskoj vladi da se ne uključuje u rat u Hrvatskoj.

Izvor: Dnevno.hr