Dosadašnji predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić i Novak Božičković, koji važe za kadrove bliske SNSD-u, tako više neće biti članovi te institucije, a na njihove su pozicije imenovani Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. S druge strane, Suad Arnautović i Ahmet Šantić su reizabrani na pozicije članova CIK-a BiH.

S druge strane, prijedlog zastupnika Demokratske fronte Zlatana Begića, koji je podrazumijevao razrješenje Stjepana Mikića, nije dobio dovoljnu podršku zbog izostanka entitetske većine, te je upućen na Kolegij na usaglašavanje. Međutim, na ponovnom glasanju bi, sudeći prema trenutnom stanju, mogao dobiti podršku.

Ova odluka donesena u Zastupničkom domu Parlametnarne skupštine BiH izazvala je opšte negodovanje članova SNSD-a i HDZ-a. Pljuštale su optužbe na račun predstavnika SDA, SDS-a i PDP-a.

Borjana Krišto, zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH istakla je da ova odluka “donesena u režiji SDA i da nije u interesu BiH i njenog opstanka”. Sa druge strane, njen kolega iz SNSD-a Nebojša Radmanović je rekao da “sada praktično nemamo CIK" i da je ova odluka “ozbiljan upitnik za dalje funkcionisanje BiH”.

Ugledni politički analitičar Denis Čarkadžić je za “Slobodnu Bosnu” povodom odluke PD Parlamentarne skupštine BiH istakao da je SNSD od izbora krajem 2018. godine pa do usvajanja usvajanja Programa reformi BIH držao u blokadi Parlamentarnu skupštinu BiH ,pored ostalog i sprječavanjem imenovanja parlamentarnih komisija, uključujući i Komisiju za izbor i imenovanje.

„Upravo ta komisija je bila dužna da, u skladu sa članom 2.5 Izbornog zakona BiH još 30 dana prije isteka mandata članovima CIK-a uputi Zastupničkom domu prijedloge. Dakle, blokirajući sve, SNSD je blokirao i izbor novih članova CIK-a, te tako doveo Zastupnički dom u situaciju ali i obavezu da reaguje i izvrši imenovanja. Ovdje treba naglasiti ne samo da je mandat pojedinim članovima CIK-a istekao davno, već da smo i veoma blizu datuma raspisivanja loklanih izbora, te smatram da je Zastupnički dom ovaj proces trebao obaviti i ranije“, naglašava Čarkadžić.

Čarkadžić podsjeća i da brojni negativni izvještaji, te s tim u vezi i preporuke OSCE-a i ODIHR-a govore u prilog tome da je već odavno integritet izbornog procesa u BiH dobrano narušen te tako i povjerenje građana u njega.

„Dijelovi političkih centara moći u BiH, uključujući i dijelove SNSD-a i HDZ-a BiH, odigrali su ključnu ulogu u stvaranju i održavanju takvog sistema koji je bio sve samo ne u službi održavanja izbornog procesa na način koji ne bi izazvao sasvim opravdane sumnje u njegovu regularnost u više aspekata. Jedan dio tih snaga sigurno će biti pogođen potonjom odlukom, a da li će novi članovi CIK-a doprinijeti poboljšanju načina provođenja izbornog procesa u BiH tek ostaje da se vidi“, tvrdi Čarkadžić.

Na pitanje „Slobodne Bosne“ može li ovaj izbor članova CIK-a u konačnici dovesti do izbacivanja HDZ-a iz vlasti na nivou entiteta Federacija BiH kako je u jednoj analizi predstavljeno, Čarkadžić smatra da će posljednji izbor članova CIK-a dodatno zaoštriti odnose između HDZ-a BiH i SDA, ali ne misli da doći do izbacivanja HDZ-a iz vlasti na nivou Federacije BiH.

„Takav razvoj događaja skoro pa je nemoguć u formalnom smislu, ali i mimo toga, SDA se sasvim sigurno neće odlučiti na takav jedan korak jer im to iz niza razloga nije u interesu. Ono što se eventualno može očekivati je da HDZ, kada je Vlada FBiH u pitanju, postane manje koopertivan“, smatra Čarkadžić.

O mogućnosti formiranja nove parlamentarne većine, Čarkadžić ističe da ćemo sasvim sigurno i u narednom periodu biti svjedoci njihovih formiranja od tačke do tačke.

„Tu treba naglasiti da je, nakon reakcije SNSD-a na posljednju odluku Ustavnog suda BiH i pokušaje blokade donošenja odluka u institucijama BiH, formiranje novih većina iznuđeno u cilju donošenja odluka koje će omogućiti da barem vitalni segmenti sistema funkcionišu. Da SNSD ne sprovodi blokade, uvjeren sam da razloga za nove većine po pitanju bilo kojih odluka ne bi bilo, te one ne bi ni bile formirane. Ukoliko se pod stvaranjem nove parlamentarne većine misli na izbor novog Vijeća ministara BiH, svakako da za to postoje formalne mogućnosti kako u Predsjedništvu BiH, tako i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Međutim, ako se i pokuša formirati novo Vijeće ministara, siguran sam da SDA u to ne bi ulazila bez HDZ-a. Sa druge strane, i pored toga što je Dragan Čovič 2015. godine ipak na kraju okrenuo leđa Dodiku i ušao u Vijeće ministara bez SNSD-a, ovoga puta kontekst je nešto drugačiji i šanse da se tako nešto desi, iako postoje, nisu baš velike“, zaključuje Čarkadžić.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banja Luke, na pitanje „Slobodne Bosne“ ko je bio više zainteresovan za promjenu sastava članova CIK-a, SDA ili SDS i PDP, naglašava da bi cjelokupno društvo trebalo da bude zainteresovano da imamo jednu nezavisnu instituciju zaduženu za izborni proces. 

„Međutim, naša Centralna izborna komisija je kompromitovana i prati je glas da je pod političkim uticajem. Nekim njenim članovima mandat je istekao još 2012. godine. Ne mogu procijeniti ko je bio više zainteresovan, jer je ova „akcija“ došla prilično iznenada i zatekla je, bolje reći nadmudrila prije svega SNSD i HDZ BiH. Očito da SDA nije bila zainteresovana da naruši i zaoštri odnose sa HDZ BiH, što se vidi u činjenici da nije i unatoč prijedlogu za zamjenu Stjepana Mikića, imenovan hrvatski član. Na drugoj strani, imali smo u komisiji zaduženoj za izbor novih članova CIK-a i Milana Tegeltiju, koji je u očima opozicionih političkih stranaka također „kompromitovan“ kao politički čovjek, što je na neki način, baš kao i Branko Petrić potvrdio odlaskom na sastanak sa Miloradom Dodikom. Ako nemate povjerenja u CIK, Milana Tegeltiju, logično je da ste zainteresovani da iskoristite zakonske mogućnosti da „oslobodite“ jednu tobože nezavisnu instituciju političkog uticaja, a to možete učiniti jedino nametanjem svog, dakle drugog političkog uticaja. I onda vidimo kako nakon takve zamjene leti političko perje, padaju grube riječi, prijeti se, diskredituje,  „raspada“ se država... Ali dok vi vršite taj politički uticaj, onda je dobro, kad ga preotmu neki drugi, onda nastaje histerija. Istina, koalicija koja ionako ne funkcioniše na državnoj razini, ponovno je dovedena u pitanje, s obzirom da je SDA djelovao sa opozicionim SDS-om i PDP-om“, analizira Topić.

Nakon odluke PD Parlamentarne skupštine BiH pale su teške riječi, prvenstveno iz raskošnog arsenala Milorada Dodika prema političkim protivnicima Mirku Šaroviću i Branislavu Borenoviću. Tanja Topić smatra da je osnovno pitanje koje se ovdje postavlja je čemu uzbuđenje i histerija ako bi CIK trebalo da je nezavisna institucija, i dodaje da su maske pale pa je tako javno obznanjeno ono što godinama znamo da je politika diktirala rad CIK-a.

„Optužbe na račun Šarovića i Borenovića prvi put su dosegle poređenje sa vladom Ante Pavelića, što je vrlo loše, ružno i nije utemeljeno. Opozicioni lideri se već godinama napadaju da su izdajnici, da su ‚Bakirovci‘, čak kada su i oni koji ih optužuju u koaliciji sa strankom koju predvodi Bakir Izetbegović. Tad oni nisu izdajnici, ali bitno je diskreditovati i uprljati političke protivnike. Teško im je godinama spirati te etikete koje su im zalijepljenje. Nalazimo se u stanju kada su se političari podijeli na ‚prave‘, ‚legitimne‘ Srbe, Hrvate, a da su svi drugi otpadnici, što je poraz jednog društva.  Ko je uopšte taj vrhovni autoritet koji u ovom društvu određuje mjeru za ‚srpstvo‘, ‚hrvatstvo‘, ‚bošnjaštvo‘“, naglašava Topić.

O optužbama na račun novih članova CIK-a da se radi o nekompetentnim osobama, Topić ističe da ne poznajem njihov rad, ali je sigurno svakako da će se nastojati i njih diskreditovati.

„Ono što je po meni bitnije jeste da te osobe ne smiju biti podložne diktatu neke druge politike, da budu nezavisne u svom radu, da poštuju zakon i ne odlaze u partijske centrale po mišljenje. Ako bi to bi slučaj, onda ovo imenovanje treba pozdraviti, ako će članovi CIK-a samo obući nove partijske dresove, bojim se da smo zacementirali partokratiju, a pogazili pravnu državu“, podsjeća Topić.

Na pitanje „Slobodne Bosne“ na koji način će ova promjena članstva utjecati na naredni Izborni proces, Topić smatra da je pitanje koliko je još moguće među brojnim građanima Bosne i Hercegovine vratiti povjerenje u institucije i u izborni proces, koliko građani još vjeruju da je izborni proces fer i demokratski, te koliko će se i članovi Centralne izborne komisije međusobno uvažavati, a koliko će kroz partijske naloge blokirati rad.

„To ostaje tek da vidimo.  Očekujem političke i medijske pritiske i napade na nove članove komisije, koji nisu “naši”, jer su “njihovi”, kao da je i državi BiH ponovno podmetnuto “kukavičje” jaje. Tako da ćemo i naredne mjesece do izbora izgubiti u jalovim raspravama, prijetnjama, blokadama i osvetama“, zaključuje Topić.

(S. B.)