MASLINOVO ULJE IZ BiH ZABRINULO SVJETSKU KONKURENCIJU: O "tečnom zlatu" iz Ljubuškog pišu svjetski mediji

Uzgajivači masline iz Ljubuškog osvajaju brojne medalje i pomažu našoj državi da se stavi na mapu "tečnog zlata", kako popularno nazivaju maslinovo ulje.

  • Ekonomija

  • 01. Nov. 2020  02. Nov. 2020

  • 0

Blagoslovljena suncem, djevičanskim zemljištem i obilnom podzemnom vodom, tako ugledni AFP piše o južnim dijelovima Bosne i Hercegovine koji se sada pokušavaju probiti na svjetsko tržište maslinovog ulja.

Uzgajivači masline iz Ljubuškog osvajaju brojne medalje i pomažu našoj državi da se stavi na mapu "tečnog zlata", kako popularno nazivaju maslinovo ulje.

"Kad sam počeo saditi masline, rekli su mi 'Vi ste ludi'", prisjeća se Dragan Mikulić (65), koji drži voćnjak od 50 hektara u Ljubuškom.

Nakon nešto više od deset godina postao je jedan od najboljih maslinara na Balkanu.

Ukliznuto između visokih planina na sjeveru i Jadranskog mora na jugu, 7.000 stabala šumarka stoji u savršenim redovima ispod sunčanog neba.

"Pogledajte ovo sunce. Tako je cijelo vrijeme. Voda koja silazi s ovih planina prolazi ovdje, na putu do mora. Tlo se sastoji od 30 posto pjeskovite zemlje u kojoj drveće diše i 70 posto kamena, bogatog mineralima. Sve je ovdje", objašnjava Mikulić.

Ali u početku nije bilo tako lako.

Podsjećajući na "ludilo" iz ranih dana, on opisuje da je morao upotrijebiti "tone eksploziva" da razbije stjenoviti dio šipražja i pretvori ga u ravnu površinu na kojoj bi mogao posaditi drveće.

"'Božje drvo"

"Odabrali smo maslinu jer je ona, kako ovdje kažemo, 'Božje drvo'", dodaje Mikulić, čije je ulje posljednjih godina osvojilo 32 zlatne medalje na takmičenjima u Italiji, Hrvatskoj i Bosni.

Njegovim stopama krenuli su i drugi proizvođači.

Službeno je u Bosni ubrano 776 tona maslina prošle godine, 27 posto više nego 2018..

Industrija je još uvijek mala u odnosu na susjednu Hrvatsku, regionalnog lidera.

Ali "s blagom klimom, nezagađenim tlom i vodom", Hercegovina ima "nezamislive mogućnosti za razvoj maslinarstva", kaže Miro Barbarić, poljoprivredni stručnjak iz Bosanskog agromediteranskog instituta.

Pristup podzemnim vodama moguć je samo u posljednjih 15 godina zahvaljujući novim tehnikama bušenja.

Ali to je ključno za rast ove nove kulture u regiji, koja je nekada bila dom uglavnom duhana.

Zbog nedostatka kiše, stablima maslina treba između 150 i 200 litara vode dnevno, kaže Mikulić, koji je u svom masliniku izbušio dvije bušotine i instalirao sistem navodnjavanja kap po kap.

Njegov susjed Jure Sušac, 66-godišnji vinogradar koji sada ima i masline, kaže da je izbušio bušotinu duboku gotovo 300 metara.

"Znam da maslina voli puno vode. Imam je dosta. Pumpa nikad ne prestaje raditi", kaže Sušac.

"I, voila", dodaje, pokazujući na grozdove punašnih zelenih maslina na drveću "u izvrsnom zdravlju" u svom voćnjaku, samo nekoliko dana prije oktobarske berbe.

Sušac je također osvajao medalje za svoje drveće, od kojih većina ove godine nosi masline.

Pozivajući izlaznost kao "izuzetnu", nada se da će iz njih istisnuti više od 500 litara ulja.

Na svakom takmičenju na koje je ulazio sa svojim uljem, osvajao je zlatnu medalju, kaže Sušac.

"Sad smo često ispred Hrvatske"

S. B.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...