"Nemam izbora, nemam šta da jedem, imam bolesno dijete kojem moram kupiti lijekove. Nemam ni zdravstveno osiguranje", priča mlada žena koja svakodnevno sjedi na asfaltu ispred jedne od pekara u naselju Grbavica u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH).

S njom je još dvoje maloljetne djece. Iako su temperature ispod nule, kaže, mora izaći, jer sva su joj primanja ono što isprosi na ulici.

U Kantonu Sarajevo (KS), dnevni centri za brigu o djeci zatečenoj u prosjačenju ne rade već šest godina, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsada Poturković, stručna saradnica za informisanje i komunikaciju Centra za socijalni rad KS.

Prosjačenje, radna i seksualna eksploatacija najčešća su krivična djela trgovine ljudima. 

U Odgojnom centru KS registrovano je 70 korisnika, od kojih 18 korisnika na cjelodnevnom boravku, a 52 na poludnevnom.

Od 18 maloljetnika koji mogu biti u Centru do dva mjeseca, većina su žrtve nasilja u porodici.

- Imamo nekoliko djevojčica koje su se same prijavile policiji, koje su tu smještene, jer ne žele da se udaju, a roditelji žele da ih prodaju - kaže Elmedin Zuko, šef Službe za zbrinjavanje djece u stanju potrebe Odgojnog centra KS, te dodaje kako one ostaju smještene dok policija ne završi postupak.

Prosjačenje je jedan od oblika trgovine ljudima, koji je i najzastupljeniji u BiH, prema riječima Samira Rizve, državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i člana Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima pri Ministarstvu sigurnosti BiH.

- Prema posljednjim podacima, identifikovano je 70 potencijalnih žrtava trgovine ljudima. Primijetili smo da je bilo žrtava svih oblika eksploatacije, i seksualne, i radne, i prisilnog prosjačenja. Iako je pandemija, nismo primijetili da je Covid utjecao na ovaj oblik kriminala, u smislu njegovog smanjenja - kaže Rizvo.

Jedna od žrtava je i L. S., koja je u februaru 2020. godine zatečena kako s bebom prosi na ulicama Banje Luke, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Imala je 15 godina.

Nju je, kako se navodi u optužnici koju je potvrdio Okružni sud u Banjoj Luci, vanbračni suprug Jasmin Seferović prisilio na prosjačenje ispred tržnih centara u Sarajevu i Banjoj Luci.

Prikupljeni novac davala je Jasminu. Kada ne prikupi dovoljno novca, on bi je tukao, a na njenom su tijelu bile vidljive brojne povrede i modrice, stoji u optužnici.

- Primoravao ju je da prosi, čak i kada je ostala trudna, ali i nakon što je u oktobru 2019. rodila kćerku. To je trajalo do 20. februara, kada ju je policija zatekla kako s bebom u naručju kako prosi na parkingu u Banjoj Luci - stoji u optužnici.

Jasminov otac Ljubo optužen je u istom predmetu da je majci maloljetnice A. S. ponudio novac u zamjenu za pristanak na vanbračnu zajednicu njegovog sina i njene kćerke, na šta je ona pristala. Tako je za naknadu od oko 950 eura majka iz koristoljublja omogućila nedozvoljenu vanbračnu zajednicu s djetetom mlađim od 16 godina.

Centar za socijalni rad Banja Luka je s nevladinom organizacijom „Nova generacija“ djevojčici pritekao u pomoć te su sve prijavili nadležnima.

Cijelu priču možete pročitati na Radiju Slobodna Evropa.