Trešnja (lat. Prunus avium L.) listopadna je voćka koja pripada porodici Rosaceae, rodu Prunus.

Smatra se da je pradomovina trešnje Mala Azija.

Zahvaljujući rimskom vojskovođi Lukulu, ova je voćka stigla u Rim, gdje je potom započeo njezin intenzivan uzgoj.

Velike zdravstvene dobrobiti

U slatkim bobicama skrivaju se korisni sastojci, koji višestruko pridonose zdravlju i ljepoti.

Odličan su izvor vitamina A, B1, B2, B3, B6, C i K te minerala kalija, kalcija, željeza, bakra, mangana, magnezija, fosfora i cinka.

Sadrže prehrambena vlakna, celulozu, pektin, organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku) te nešto proteina i ugljikohidrata.

Zbog bogatstva antioksidansa, trešnje su izvrsni borci protiv slobodnih radikala, koji svojim djelovanjem višestruko štete ljudskom organizmu.

Posebno su bogate antocijaninima i proantocijaninima.

Ovi antioksidansi su odlični saveznici u suzbijanju simptoma astme i alergija, a poznati su i kao snažna prirodna protuupalna sredstva.

Potiču proizvodnju kolagena - proteina ključnog za zdravlje kože, kostiju i vezivnog tkiva.

Istraživanje provedeno na američkom Univerzitetu u Vermontu dokazalo je da antocijanini djelotvorno ublažavaju upale mišića te grčeve u listovima nogu.

Dobrobiti trešanja

Štite od raka

Plodovi trešnje bogati su luteinom, zeaxantinom i beta-karotenom - spojevima koji su poznati "čistači" slobodnih radikala, potvrđenih uzročnika raka.

U njima je, također, obilno prisutan i kvercetin, biljni pigment iz skupine flavonoida.

Prema rezultatima brojnih istraživanja, ovaj spoj zbog snažnih antikancerogenih svojstava značajno doprinosi prevenciji raka.

Ako uzmemo u obzir činjenicu da je kvercetin sadržan i u medu, jabukama i luku, namirnicama koje se nalaze na samom vrhu ljestvice najzdravijih namirnica, tada opravdano i trešnje možemo smatrati voćem neprocjenjive vrijednosti.

Čuvaju srce i krvne žile

Kalij sakriven unutar slatkih trešnjinih bobica, značajno doprinosi zdravlju srca.

Studije su pokazale da konzumacija namirnica bogatih ovim mineralom, može biti od koristi u regulaciji krvnog pritiska, srčanih otkucaja i električne aktivnosti u srcu.

Pomažu kod upala

Trešnje su poznate po svojoj sposobnosti ublažavanja upala.

Istraživači s Državnog univerziteta u Michiganu otkrili su da antocijanini, spojevi koji daju trešnjama njihovu crvenu boju, imaju snažan protuupalni učinak.

Studija je pokazala da ovi spojevi imaju sposobnost inhibirati enzime koji igraju ključnu ulogu u proizvodnji prostaglandina - prirodnih hemikalija koje sudjeluju u upali.

Studija s Univerziteta California u Davisu otkrila je da redovna konzumacija trešanja unutar 28 dana dovodi do smanjenja biohemijskih znakova upale u krvi.

Izveden je zaključak da konzumiranje trešanja može pomoći protiv hroničnih bolesti kao što su giht, artritis, fibromialgija (bolno stanje mišića), sportskih povreda i mnogih sličnih zdravstvenih tegoba.

Čiste bubrege i mokraćne kanale

Trešnje su izvrstan diuretik što znači da pospješuju izlučivanje mokraće.

Osim plodova trešnje u narodnoj se medicini već stoljećima koriste i peteljke.

Od njih se pripremaju čajevi koji se koriste za otapanje bubrežnih kamenaca, čišćenje mokraćnih puteva, za pojačano izlučivanje mokraće kao i za upalu bubrega i mokraćnih kanala.

Pospješuju mršavljenje

Trešnje imaju vrlo malo masnoća i niskokalorične su.

100 grama trešanja ima svega 63 kalorije.

Sadrže visoki udio vode koja povećava razinu energije i ubrzava metabolizam.

Zahvaljujući vlaknima i pektinu ovi plodovi doprinose osjećaju sitosti.