Nova saznanja o kretanju stanovništva u Srbiji i ekonomskim migracijama van zemlje nedavno su predstavila četiri istraživačka tima, pobjednici projekta "Podacima do boljeg razumjevanja procesa depopulacije". Podaci pokazuju da su Tutin i Novi Pazar trenutno dvije opštine sa najizraženijim trendom depopulacije.

Marija Drobnjaković iz Geografskog instituta "Jovan Cvijić" kaže za RTS da je poražavajuće što je južni i jugoistočni dio Srbije gotovo prazan, dok je sve koncentrisano u Beogradu i Novom Sadu - u Podunavskom i Pomoravskom pojasu.

Irena Cerović iz Programa Ujedinjenih nacija za razvoj kaže da je ekipa Instituta "Biosens" analizom agregiranih i anonimizovanih podataka mobilnih operatera posmatrala kretanje stanovništva u Srbiji.

"Došli su do saznanja da su Tutin i Novi Pazar trenutno dvije opštine sa najizraženijim trendom depopulacije, što se u zvaničnim podacima još ne vidi", ističe Cerović.

Drugi tim - "Infostud" je stavio na raspolaganje podatke iz svojih baza da bi razumjeli kretanje ponude i tražnje poslova u inostranstvu.

"To nam daje detaljnu sliku o tome šta se dešava u kretanju stanovništva. Ovakvom primjenom podataka možemo da saznamo ko se kreće, gdje se kreće, u tačnom vremenskom trenutku kada se proces dešava", objašnjava Cerović.

Naglašava da ćemo vjerovatno jako teško preokrenuti demografsku sliku - to je gotovo nemoguće.

"Važno je da sve što planiramo u javnoj sferi prilagođavamo novoj demografskoj realnosti, stanovništvu koje je sve starije, sve urbanije i pomalo sve bogatije", navodi Cerović.

Ističe da je važno i da se mnogo više ulaže u ljudski kapital - u ostvarenje potencijala svakog stanovnika.

Doktorand Harvard univerziteta Aleksandar Bauranov kaže da su pomoću podatak sa Facebooka analizirali koliko ljudi odlazi, a koliko se vraća u Srbiju.

"Našli smo da se od oktobra u Srbiju vratilo oko 120.000 ljudi, što je posljedica pandemije. Bit će zanimljivo da vidimo koliko će ljudi zaista ostati u zemlji", ističe Bauranov.

Naglašava da su došli i do jednog poražavajućeg podatka - da je 10 posto ukupne akademske populacije napustilo Srbiju.

"Našli smo i jedan zanimljiv podatak - da su naši istraživači produktivniji ukoliko rade sa istraživačima u inostranstvu jer imaju pristup fondovima. To znači da ukoliko nađemo način da povežemo ljude iz Srbije sa ljudima u inostranstvu, možemo da doprinesemo poboljšanju akademske slike", objašnjava Bauranov.

Ističe da planira da se vrati u Srbiju, ali ne zna tačno kada.