Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 99,5 posto svih genomskih sekvenci koronavirusa prijavljenih u javne baze podataka sada se odnosi na delta-soj.

''Nekada se govorilo o gama-soju ovdje ili alfa-soju, a sada je sve samo delta'', rekao je William Hanage, epidemiolog na Harvard TH Chan školi javnog zdravlja za The Guardian.

Kaže kako je delta prvi put otkrivena u Indiji u decembru 2020. godine, a nakon toga delta-soj SARS-CoV-2 virusa postala je toliko sveprisutna da se lako moglo pretpostaviti kako je nekada brza evolucija virusa zamijenjena stanjem mirovanja.

Iako se novi sojevi nastavljaju pojavljivati, kao što su nedavni soj AY. 4.2 ili varijanta delta-plus u Velikoj Britaniji, za koju naučnici procjenjuju da je od 10 do 15 posto zaraznija, iako za to još nema preciznih podataka, oni su gotovo identični delta-soju - osim ponekih manjih mutacija. Hanage ih je počeo nazivati deltinim unucima.

''Ima prilično delta-plusa, ali nije bitno zarazniji", ističe Hanage. Hanage i njegovi kolege još uvijek svake sedmice istražuju baze podataka kao što su Pangolin i Nextstrain, jer pokušavaju predvidjeti što bi se sljedeće moglo pojaviti. Pitanje na koje niko nije u potpunosti siguran u odgovor je: Je li delta stvarno završnica koronavirusa ili se u budućnosti nazire nešto još gore?

SARS-CoV-2 će sada polako i postojano mutirati te se na kraju biti izvan dosega trenutačnih vakcina, ali tek kroz mnogo godina. Neki naučnici to smatraju najvjerovatnijim ishodom.

Potrebno je 10 godina...

''Predviđam da je evolucija koju ćemo vidjeti više ono što nazivamo antigenskim pomakom, gdje virus postupno evoluira kako bi pobjegao imunološkom sistemu. Za gripu i druge koronaviruse koje prilično dobro poznajemo, potrebno je oko 10 godina da virus nakupi dovoljno promjena da ga antitijela u krvi više ne prepoznaju", rekao je Francois Balloux, direktor UCL Genetics Institutea.

Smatra se da je alternativa iznenadna pojava potpuno novog soja, s novim i bitno drukčijim mogućnostima prijenosa, virulencijom ili imunoevazivnosti. Profesor kliničke mikrobiologije na Univerzitetu Cambridge Ravi Gupta ove sojeve naziva "supersojevima" i kaže da je 80 posto siguran da će se pojaviti još jedan takav, ali ne zna se kada.

Ova nova delta plus varijanta, dodaje Gupta, je relativno slaba u usporedbi sa stvarima o kojima govori. ''Ima dvije mutacije iz delta soja, ne mislim da su toliko zabrinjavajuće i nije u velikoj mjeri uzela maha u drugim zemljama. Ali neizbježno je da će u sljedeće dvije godine postojati još jedna značajna varijanta koja će se takmičiti s deltom i možda će je nadmašiti'', napominje.

Gupta kaže da se rekombinacija ne čini tako česta, ali ostaje kao jedan od izvora nove supervarijante, pogotovo u dijelovima svijeta gdje je značajan dio populacije i dalje nevakcinisan, a virusni sojevi mogu slobodno cirkulirati. "Sad kad je delta u velikoj mjeri ključni virus, to je postalo manje vjerovatno, no postoje veliki dijelovi planeta koje ne uzorkujemo i ne znamo što se događa. Dakle, to je vrlo realna mogućnost", smatra Gupta.

Aktivno poticanje virusa

Posljednjih sedmica pojavila se i zabrinutost da bi upotreba novih antivirusnih tableta, posebno Merckovog molnupiravira, mogla pridonijeti tome aktivnim poticanjem razvoja virusa SARS-CoV-2. Molnupiravir djeluje tako da ometa sposobnost virusa da se replicira, zasipajući njegov genom mutacijama sve dok se više ne može razmnožavati.

Neki virolozi su tvrdili da preživljavanje bilo kojeg od ovih virusnih mutanata i njegovo širenje teoretski moglo potaknuti porast novih sojeva.

Gupta pak ističe da postoji veći problem, onaj koji bi mogao dovesti do stvaranja supervarijante - stalno visoka stopa zaraze u zemljama kao što je Velika Britanija, zbog sposobnosti delta-soja da se prenosi među vakcinisanim pojedincima.

"Što je više dnevnih infekcija, to je veća šansa da postoji pacijent X koji će se zaraziti, a njegove T-stanice nisu dovoljno jake da izliječe infekciju, jer su imunosupresirane. Dakle, na kraju takav pacijent ima infekciju tokom nekoliko dana, ima neka antitijela, jer se razvio djelomični odgovor na vakcinu i virus ih nauči izbjeći i onda se to počne širiti", napominje Gupta.

''Ne znamo zasigurno, ali korišteno je puno plazme i to je potencijalno bio jedan od pokretača sojeva. Koristilo se to vrlo široko u Brazilu, Indiji, Velikoj Britaniji i SAD-u i sve su te zemlje imale svoje vlastite sojeve", ističe Gupta.

S obzirom na to da su vakcine protiv koronavirusa osmišljene tako da se ima na umu evoluciju virusa, epidemiolozi ne očekuju da će ih neka nova supervarijanta učiniti potpuno beskorisnima. Iz tog razloga je vrlo malo vjerovatno da će dovesti do velikih ozbiljnih epidemija, poput ove u posljednje dvije godine.