Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga miliona američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.

Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.

Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 miliona Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.

Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke COVID-19, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.

Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sistema zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. marta 2020. do 15. januara 2021.

Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 miliona pacijenata koji nisu imali covid tokom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.

Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.

Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.

U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.

Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.

Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerovatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerovatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerovatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerovatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.

Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sistemi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.

S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora, rekao je Al-Aly.