U Tužilaštvu BiH formiran je predmet koji se odnosi na proslavu 9. januara - Dana Republike, i on je dodijeljen u rad postupajućem tužiocu. 

Potvrdio je ovo glavni tužilac Tužilaštva BiH, Milanko Kajganić komentarišući krivičnu prijavu koju je prošle sedmice podnijelo nekoliko boračkih udruženja, civilnih društava i nevladinih organizacija iz Federacije protiv Republike Srpske, gradova Istočno Sarajevo i Banja Luke, predsjednika RS Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića, člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića, zbog obilježavanja 9. januara. 

Kajganić je gostujući na FTV potvrdio da je Tužilaštvo BiH i prošle godine dobilo krivičnu prijavu protiv funkcionera iz Republike Srpske zbog proslave Dana Republike, ali da ona na kraju nije rezultirala podizanjem optužnice. 

Prijavu je, kaže Kajganić, prošle godine podnijelo nekoliko vladinih i nevladinih organizacija i udruženja, takođe, zbog neizvršavanja odluke Ustavnog suda BiH kad je u pitanju proslava Dan Republike Srpske. 

"Postupajući tužilac je u junu 2022. godine donio naredbu o nesprovođenju istrage o navedenom predmetu smatrajući da je odluka Ustavnog suda BiH formalno izvršena činjenicom da je ukinut član koji je tretirao da je 9. januar Dan Srpske", pojasnio je Kajganić. 

On dodaje da je odluka formalno izvršena, ali ne i suštinski, što je naveo i Ustavni sud BiH u svom izvještaju o radu. 

Kajganić ističe da je postupajući tužilac, koji je radio na navedenom predmetu po prijavi iz 2022. godine, uzeo u obzir i stavove Suda BiH koji su veoma bitni u predmetu tzv. referenduma koji je proveden 2016. godine. 

"Referendumsko pitanje je glasilo "da li ste za to da 9. januar bude praznik Republike Srpske". U tom predmetu Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv četiri člana tadašnje komisije za provođenje referenduma, međutim Sud BiH je odbio navedenu optužnicu smatrajući da nema dokaza da su navedena lica počinila krivično djelo", kaže Kajganić. 

On je pojasnio da po pravilima Ustavnog suda BiH u situacijama kada pojedine odluke tog suda nisu izvršene, on donosi rješenje i precizira ko je bio obavezan da izvrši navedenu odluku i da konstatuje da odluka nije izvršena te takva rješenja dostavlja Tužilaštvu BiH. 

Kajganić ističe da krivično djelo neizvršenja odluka Ustavnog suda podrazumijeva da službena lica u državnim institucijama BiH koja ne izvršen navedenu odluku čine krivično djelo. 

"U tom predmetu odluka je bila da se ukida član Zakona o praznicima Republike Srpske koji precizira da je 9. januar navedeni praznik. Ta odluka je izvršena samom objavom u Službenom glasniku i taj član više ne važi. To je ono što su tužioci tretirali u prethodnim odlukama i na osnovu čega su donosili odluke", istakao je Kajganić. 

On kaže da Tužilaštvo BiH ne može zabraniti okupljanja niti odlučuje o tome ko se i kada okuplja. 

Kajganić ističe da je za Tužilaštvo BiH veoma bitna odluka koja se odnosila na provođenje referenduma 2016. godine jer je veoma bitno naglasiti da je tada u tom predmetu Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru kojom je zabranio provođenje referenduma. 

"Tužilaštvo BiH je u tom predmetu provelo istragu i podiglo optužnicu protiv članova komisije koji su, ipak, i uz zabranu, radili na provođenju referenduma. Međutim, Sud BiH je smatrao da nema dokaza da su navedena lica počinila navedeno krivično djelo, između ostalog, zato što je i Ustavni sud BiH naveo da je Narodna skupština RS dužna da ne provede navedeni referendum. Narodna skupština to nije uradila", naveo je Kajganić.