Vinske mušice mogu živjeti duže čak i uz unos dovoljno kalorija, ako ih se natjera da osjećaju glad, otkriva nova studija znanstvenika sa Univerziteta u Michiganu. Navedena studija sugerira da sama percepcija neutažive gladi može pokrenuti učinke povremenog posta protiv starenja, bez potrebe za stvarnim gladovanjem.

Nekako smo razdvojili učinke ograničenja prehrane na produženje života od svih nutritivnih manipulacija prehrane na kojima su istraživači radili dugi niz godina, da bi rekli da nisu potrebne. Percepcija nedovoljno hrane je dovoljna, objašnjava fiziolog Scott Pletcher.

Post kao popularan trend

Povremeni post postao je popularan kao trend u prehrani kod čovjeka, ali dokazi koji podupiru njegovu korist trenutno su ograničeni i uglavnom se temelje na studijama provedenim na životinjama. Studije na vinskim mušicama i glodavcima pokazale su da ograničenje kalorija može produžiti njihov životni vijek i promicati dobro zdravlje. Međutim, potrebno je više istraživanja, osobito na ljudima, budući da su neka istraživanja dala proturječne rezultate te otkrila i potencijalne rizike.

Molekularni mehanizmi posta

U ovom najnovijem istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Science, znanstvenici su se okrenuli vinskim mušicama kako bi proučili molekularne mehanizme posta. Istraživanja vinskih mušica bila su korisna u identificiranju signala gladi i sitosti u mozgu, budući da ta stvorenja dijele mnoge gene povezane s bolestima te imaju sličan metabolizam i mozak kao sisavci.

Glad temeljena na potrebama

Studija se usredotočila na aminokiseline razgranatog lanca (BCAA), koje kod muha izazivaju osjećaj sitosti kada se konzumiraju. Dajući vinskim mušicama hranu s niskim sadržajem BCAA, znanstvenici su ih zapravo držali gladnima. Mušice su pojele više hrane nekoliko sati kasnije, preferirajući hranu bogatu proteinima, što ukazuje na glad temeljenu na potrebama, a ne na samoj gladi.

Moguća poveznica između gladi i starenja

Kako bi stvari istražili dalje, znanstvenici su izravno aktivirali neurone u vinskim mušicama koji pokreću reakcije gladi, otkrivši da su mušice koje su stimulirane glađu živjele duže. Znanstvenici vjeruju da bi modificirani potporni proteini zvani histoni, koji se vežu za DNK i reguliraju aktivnost gena, mogli biti poveznica između prehrane, odgovora na glad i starenja. Prethodne studije već su pokazale su da je povećana opskrba histonima povezana s produženim životnim vijekom.

Rezultati nove studije sugeriraju da bi kronična glad mogla biti adaptivni odgovor posredovan modifikacijama histonskih proteina u neuralnim krugovima, što usporava starenje. To bi moglo objasniti zašto se dijete s niskim udjelom BCAA čine korisnima za zdravlje, budući da osiguravaju dovoljno hranjivih tvari bez potpunog potiskivanja signala gladi u mozgu. Ipak, potrebno je provesti više znanstvenih istraživanja kako bi se te ideje potvrdile.

Znanstvenici su također zainteresirani za istraživanje toga utječe li na zdravlje vinskih mušica jedenje iz užitka, kao i iz potrebe, piše Science Alert.