U svojoj najnovijoj prognozi ECB očekuje razinu duga od 89 posto za ovu godinu. Sljedeće godine dug će vjerojatno blago pasti na 88,6 posto. Sveukupno gledano, razina duga je znatno iznad maksimalne granice od 60 posto BDP-a utvrđene u takozvanom Paktu o stabilnosti i rastu EU. Pakt je posebno važan za zemlje eurozone, odnosno 20 članica EU-a koje imaju euro kao zajedničku valutu. Na kraju krajeva, to bi trebalo jamčiti stabilnost valute.

Pakt i njegovi strogi kriteriji suspendirani su na četiri godine zbog pandemije koronavirusa i visokih cijena energije kao rezultat ruskog napada na Ukrajinu. Evropska komisija nije pokretala nikakav postupak prema članicama EU zbog njihovog prevelikih državnih dugova.

Jedanaest članica ima dug iznad granice od 60 posto. Najzaduženije zemlje su Grčka sa 171 posto BDP-a i Italija sa 144 posto. Njemačka se drži prilično dobro sa 66 posto. Iduće godine će visoko zadužene zemlje morati ponovo početi ozbiljno raditi na smanjenju duga, preporučuje Evropski fiskalni odbor, neovisno savjetodavno tijelo Evropske komisije.

"Trenutno imamo neviđeno visoku razinu zaduženja. Visina duga nas ne zabrinjava toliko kao činjenica da dug neće pasti bez drastičnih reformi u prezaduženim zemljama", kaže Niels Thygesen, umirovljeni profesor ekonomije iz Danske i predsjednik Evropskog fiskalnog odbora, prenosi Deutsche Welle.

Visoke kamate, koje povećavaju iznos dugovanja, sada svom silinom pogađaju ministre finansija i budžete njihovih zemalja. Njemački ministar finansija Christian Lindner nedavno je najavio da će finansiranje otplate duga ove godine koštati 40 milijardi eura. Prošle godine iznosilo je samo četiri milijarde eura, a sada se udeseterostručilo. A prema navodima Ministarstva finansija u Rimu, Italija će morati izdvojiti ogromnih 100 milijardi eura za refinansiranje svojih dugova sljedeće godine.

S najvećim problemima se suočava desničarska vlada Giorgie Meloni u Italiji, ali ona nije jedina. Francuska, Španija, Portugal, Grčka i Kipar također bi morali konsolidirati svoje proračune, upozorili su savjetnici za budžetsku politiku iz Evropskog fiskalnog odbora u svom godišnjem izvještaju.

Kako bi ovo trebalo funkcionirati bez gušenja privrede ili uvođenja programa ratne štednje, predmet je velike rasprave među ministrima finansija članica EU-a.

Unatoč višemjesečnim pregovorima, ministri finansija EU nisu se uspjeli dogovoriti oko zajedničkog koncepta. Tu je riječ o dva nepomirljivo suprotstavljena tabora.

Jedan, predvođen Njemačkom, zalaže se za jasne budžetske ciljeve koji bi se trebali primjenjivati na sve zemlje i dovesti do brzog smanjenja duga. Drugi tabor, predvođen Francuskom i Italijom, oslanja se na individualne načine smanjenja duga koji uzimaju u obzir posebne okolnosti u Parizu, Rimu ili Atini i koji ne predviđa kazne.

Inače, na razini EU javlja se još jedan problem. Evropska unije se prvi put zajednički zadužila za program obnove nakon korona krize.

Finansiranje ovog duga od oko 400 milijardi eura, koji se distribuira u vidu kredita i isplata državama članicama, prije svega Italiji, postaje znatno skuplje nego što je prvobitno kalkulirano - zbog visokih kamata. Budžet EU je pod značajnim pritiskom, ali članice odbijaju preuzeti na sebe dodatne troškove. Na pomolu je sljedeća bitka za preraspodjelu na razini Evropske unije.