U okviru manifestacije Dani Kantona Sarajevo u ponedjeljak, 5. maja u 19 sati, u Galeriji Bosanskog kulturnog centra bit će svečano otvorena izložba „Plač za 1.601 dijete“ koja predstavlja selekciju fotografija Rikarda Larme nastalih tokom opsade Sarajeva, koje govore o svakodnevici i djetinjstvu suočenom s brutalnošću rata.

Poput historijskog zapisa, ove fotografije, uz naglašeni kontrast između dječije nevinosti i razornosti rata, kroz dimenzije nade, tuge i otpora, predstavljaju poetski vizualni esej, a ne samo hroniku. Izložba se sastoji od 70 fotografija koje će prvi put biti predstavljene javnosti u okviru programa Dana Kantona Sarajevo.

Rikard Larma je bosanskohercegovački fotograf čiji rad ostaje trajno svjedočanstvo o životu i stradanju Sarajeva tokom opsade 90-ih godina. Od rane mladosti pokazivao je interes za fotografiju, a profesionalnu karijeru započinje 1974. godine, radeći za novinske kuće poput Oslobođenja, te časopise kao što su Sportske novine, Večernje novine, Svijet, VEN i As. Njegov rad obuhvata širok spektar tema – od aktuelne novinske fotografije, preko revijalne, teatarske, filmske, do televizijske. Početkom rata fokus svog djelovanja usmjerava ka dokumentiranju sudbine Sarajeva i njegovih građana.

Krunu fotonovinarske karijere Larma dostiže u Associated Pressu, jednoj od najvećih svjetskih informativnih agencija gdje je bio angažovan odmah na početku opsade Sarajeva. U tom periodu Larma je postao jedan od najznačajnijih ratnih fotografa, a njegovi radovi su objavljivani u svjetskim medijima te su vrlo važno svjedočanstvo o hrabrosti i stradanju jednog grada. Bitno je spomenuti da je jedan od najprestižnijih svjetskih magazina Newsweek, koji i danas egzistira u printanim izdanjima, na naslovnoj stranici 1994. godine objavio Larminu fotografiju.

Nakon rata, Larma nastavlja svoju karijeru u inostranstvu, radeći u Jerusalemu i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bio zaposlen kao fotograf i urednik dnevnog lista Metro Philadelphia. Dugogodišnji je član Foto saveza BiH i ULUPUBiH-a, te izlažući u brojnim galerijama i muzejima, interpretira značajan dio kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Njegova posvećenost dokumentiranju istine o Sarajevu tokom rata ostaje neprocjenjiva, a njegovo djelo nastavlja inspirisati i educirati nove generacije o važnosti očuvanja kolektivnog sjećanja.