rnogorskom premijerom dugometražnog dokumentarnog filma "Bekim Fehmiu", u režiji nagrađivanog mladog kosovskog reditelja Valjmira Tertinija, u Crnogorskoj kinoteci otvoren je drugi MOD fest. Ovaj dokumentarac donosi životnu i umjetničku epopeju Bekima Fehmijua, jednog od bardova jugoslovenskog i albanskog glumišta i prvog istočnoevropskog glumca koji je stigao u Holivud u vrijeme Hladnog rata. 

Drugi MOD fest – Minority Open Days posvećen je promociji različitosti, kulturnih identiteta i priča manjinskih zajednica, a organizuje ga NVO ,,Art 365“ uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

SVJEDOČANSTVA

Dokumentarac o čuvenom glumcu koncipiran je kao film koji osvjetljava njegovu ingenioznu pojavu kroz svjedočanstva 22 osobe – članove njegove porodice, prijatelje, saradnike, ali i kultne scene koje je Fehmiju odigrao. O njemu u dokumentarcu govore: njegova supruga, glumica Branka Petrić, brat Arsim Fehmiju, te Fadil Kraja, Luan Bala, Rafet Kiseri, Giorgio Boliveri, Enver Petrovici, Timo Flokko, Milan Vlajčić, Goran Marković, Fabio Meleli, Eleonora Giorgi, Davide Mancori, Vehbi Bale, Mimoza Kraja, Fadil Hysaj, Ivana Vujić, Milazim Salihu, Gani Mehmetaj, Branislav Lečić, Miljenko Jergović i Roza Anagnosti.

Kroz vrijedna svjedočanstva njegove žene Branke, koja evocira uspomene na pokojnog muža koristeći njegove lične predmete – notes, kaiš, šolju iz koje je pio kafu, zip upaljač, pištolj iz kojeg se ubio - gledalac dobija autentičnu sliku o liku i djelu čuvenog glumca.

Film hronološki prati Fehmijuovu životnu priču, počevši od njegovog rođenja u Sarajevu, djetinjstva u Skadru i Prizrenu, školovanja na Akademiji za pozorišnu umjetnost u Beogradu, pa sve do njegove međunarodne glumačke karijere i uloga u Italiji i Holivudu. Poseban akcenat stavljen je na njegove uloge u filmovima kao što su ,,Skupljači perja“, koji ga je proslavio, i mini seriji ,,Odiseja“ u produkciji Italijanske radio-televizije (RAI), kao i na njegovu odluku da se povuče iz javnog života nakon rata devedesetih u bivšoj Jugoslaviji.

Uz reditelja Tertinija, koji je i koscenarista, u autorskoj ekipi su poznati prizrenski i beogradski novinar i publicista Fahri Musliu, po čijem je scenariju snimljen ovaj dokumentarac, direktor fotografije Endi Hoxha, montažer Afrim Peposhi, a originalnu muziku su komponovali Miljenko Bistrović, Rade Šerbedžija i Miroslav Tadić.

MARGINALIZACIJA

Direktor NVO ,,Art 365“ Branimir Bane Žugić je uoči početka MOD festa kazao da je ovaj festival pokrenut prošle godine s idejom da se stvori prostor gdje se čuju glasovi koji su često marginalizovani.

"Već sad vidimo koliko je taj prostor potreban. Značajno smo napredovali u odnosu na prethodnu godinu. Ove godine smo primili više od 100 prijava preko naše platforme i selektovali desetak filmova. Mislim da smo napravili jedan veliki korak", rekao je Žugić.

Emina Skenderović, koja se obratila u ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, istakla je da nas u vremenu kada su izazovi brojni, a podjele često prisutne, festivali poput MOD festa podsjećaju na to koliko su različitosti i međusobno poštovanje temelj zdravog i naprednog društva.

"Umjetnost, naročito film, ima moć da prepozna, približi i poveže iskustva koja se možda razlikuju, ali govore istim univerzalnim jezikom", istakla je Skenderović.

Publika je iste večeri imala priliku da pogleda i kratki dokumentarni film „The Village of Ballet Dancers“, reditelja Fatih Direna iz Turske. Drugog dana festivala prikazano je šest kratkih filmova autora i autorki iz Španije, Nepala, Sirije, Turske, BiH i Indije, a nakon toga je održana i panel diskusija „Evropske vizije različitosti: Manjine, identitet i film“, piše Pobjeda.