Na sarajevskoj pijaci Markale danas se obilježava 30. godišnjica masakra sarajevskih civila.

Tog 28. augusta 1995. u 11 sati minobacačka granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske ubila je 43, a ranila 84 civila, utvrđeno je u Haškom tribunalu.

Riječ je o jednom od najtežih zločina počinjenih nad civilima Sarajeva i BiH.

To je bio treći masakr u neposrednoj blizini sarajevske pijace.

Prvi se dogodio 27. maja 1992., a drugi i najveći 5. februara 1994.

Masakr iz augusta ‘95. bio je ujedno i povod za operaciju “Namjerna sila”, kojom je osam članica NATO-o saveza djelovalo po položajima Vojske RS-a.

Na kaznu doživotnog zatvora u Hagu i za ovo djelo osuđen je Stanislav Galić, tadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a.

Ismet Svraka je 28. augusta 1995. u podne pošao prema Gradskoj tržnici kako bi kupio male baterije, bez kojih nije mogao slušati vijesti. Na cigari se zaustavio s kolegama Ramom Herceglijom i Ibrahimom Hajvazom.

“Oni su bili okrenuti leđima prema tržnici, tačno na ulazu u tržnicu, a ja sam kontra njima… tri čovjeka mogu stati u metar, u krug, i ja sam ih počastio svojim cigarama i pola cigare jesmo li ispušili… ja sam čuo da je granata pukla i da sam pao, i u sebi sam rekao: ‘Pogodi i mene'“, prisjeća se Svraka koji je tada imao 51 godinu i bio u civilnoj obavezi.

Nakon pada granate je čuo galamu i vrisku, te primijetio da noge ne može pomjeriti. On je toga dana ostao bez noge, a njegovi prijatelji Herceglija i Hajvaz su poginuli.

Svraka je u Haškom tribunalu svjedočio na suđenjima protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji su osuđeni na doživotne kazne zatvora za granatiranje, teroriziranje i snajperisanje građana Sarajeva, te genocid i druge zločine u BiH.

Komandanti Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske – Stanislav Galić i Dragomir Milošević – za teroriziranje građana Sarajeva osuđeni su na doživotnu kaznu, odnosno 29 godina zatvora. Masakr u augustu 1995. na pijaci Markale konstatiran je u presudi Miloševiću, Karadžiću i Mladiću.

Ova pijaca je tokom opsade Sarajeva – najduže opsade jednog grada u modernoj historiji – okupljala građane i bila mjesto gdje se tokom rata u Bosni i Hercegovini trgovalo različitim proizvodima do kojih su građani mogli doći u tom periodu.

Svi poginuli bili su civili, a bilo je i djece koja su bila sa svojim roditeljima ili se nesretnim slučajem našla na tom mjestu.

(SB)