U školskoj godini 2024/25, od oko 112.600 učenika u bečkim obveznim školama (osnovne, srednje, specijalne i strukovne), njih 41,2 % pripada islamskoj vjeri, dok 34,5 % učenika pripada nekoj od kršćanskih denominacija – najviše rimokatoličkoj (17,5 %), zatim pravoslavnoj (14,5 %) i evangeličkoj (1,7 %). Gotovo četvrtina (23 %) učenika nema nikakvu vjersku pripadnost.

Netom prije početka školske godine, novi podaci Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF) izazvali su buru u javnosti: islam je postao najzastupljenija vjerska pripadnost u bečkim javnim osnovnim i srednjim školama.

U školskoj godini 2024/25, od oko 112.600 učenika u bečkim obveznim školama (osnovne, srednje, specijalne i strukovne), njih 41,2 % pripada islamskoj vjeri, dok 34,5 % učenika pripada nekoj od kršćanskih denominacija – najviše rimokatoličkoj (17,5 %), zatim pravoslavnoj (14,5 %) i evangeličkoj (1,7 %). Gotovo četvrtina (23 %) učenika nema nikakvu vjersku pripadnost.

Posebno je izražen trend u srednjim i strukovnim školama, gdje muslimanski učenici čine gotovo 49 % populacije, dok je udio kršćana tek između 31 i 33 %. U osnovnim školama je slika nešto izjednačenija – 37,7 % islamske, 32,1 % kršćanske i 26,2 % bezvjerničke djece.

U širem kontekstu, 54,2 % mladih u Beču ima migrantsko podrijetlo – trećina je rođena izvan Austrije (prva generacija), a dvije trećine u zemlji, ali s roditeljima rođenim u inozemstvu (druga generacija). Najbrojnije grupe su Sirijci, Ukrajinci i Nijemci, prema statistici iz januara 2025.

Ujedno, gotovo svako drugo dijete u Beču (49 %) ne koristi njemački kao glavni jezik kod kuće. U nekim četvrtima, poput Favoritena, taj broj doseže i 72 %.

Ovi podaci dodatno raspiruju rasprave o integraciji, obrazovnoj politici i identitetu glavnog grada Austrije, koji se demografski sve više mijenja, prenosi Kroativ.at.