Zabava
NAPRAVILI HAOS: Djeda Mrazovi se potukli u supermarketu (VIDEO)
06. Dec. 20250
Pravi korijeni modernog Djeda Mraza sežu mnogo dublje u prošlost. Istorijski gledano, lik se temelji na Nikoli Mirskom, biskupu iz 4. vijeka s područja današnje Turske
Jeste li znali
19. Dec. 2025
0
Coca-Cola nije stvorila Djeda Mraza, ali je njezino oglašavanje oblikovalo današnju sliku najpoznatijeg novogodišnjeg lika.
Mit prema kojem je tog mnogoimenovanog donositelja novogodišnjih darova izmislio brend gaziranih pića toliko je uporan da je čak i Coca-Cola morala reagovati kako bi razjasnila činjenice.
Međutim, iako ga firma nije izmislila, priznaje kako je njezino oglašavanje imalo važnu ulogu u oblikovanju i širenju savremene slike Djeda Mraza.
Coca-Cola objašnjava da je od 1931. godine ilustrator Haddon Sundblom, kojeg je angažovala kompanija, uspostavio prepoznatljivu sliku dobroćudnog, krupnog muškarca u crveno-bijelom kaputu.
Taj je prikaz, distribuiran širom svijeta kroz reklame i plakate, s vremenom postao vizuelni standard u različitim prikazima Djeda Mraza.
Pravi korijeni modernog Djeda Mraza sežu mnogo dublje u prošlost. Istorijski gledano, lik se temelji na Nikoli Mirskom, biskupu iz 4. vijeka s područja današnje Turske.
U srednjovjekovnoj Evropi širile su se legende o Svetom Nikoli, zaštitniku djece i siromašnih, što je dovelo do razvoja brojnih regionalnih tradicija.
Smatra se kako je lik u Sjevernu Ameriku stigao u 17. vijeku preko holandskih imigranata.
Njihov „Sinterklaas“, kojeg su rani doseljenici donijeli u Nieuw Amsterdam, postupno je u engleskom govornom području prerastao u „Santa Claus“.
Budući da su mnoge protestantske zajednice u Sjevernoj Americi odbacile poštovanje katoličkih svetaca, darivanje se s vremenom premjestilo s praznika Svetog Nikole 6. novembra, na dan njegove smrti, na Božić, 24. ili 25. decembra.
U 19. vijeku Djeda Mraz dobija i svoj književni oblik. Pisac Vašington Irving opisao ga je već 1809. godine kao veselog i bucmastog Holanđanina.
Presudan uticaj imala je pjesma „Posjeta Svetog Nikole“ iz 1823. godine, koja je prvi put objedinjavala ključne elemente poput saonica koje vuku sobovi, noćnog dolaska kroz dimnjak i dijeljenja darova.
Krajem 19. vijeka ilustratori su dodatno usavršili njegov vizuelni izgled.
Karikaturista njemačkog porijekla Tomas Nast od 1863. godine razvijao je vizuelne elemente za američki časopis „Harper's Weekly“. Stvorio je snažnog, bradatog muškarca u različitim crveno-bijelim varijantama, prikazanog kako živi na Sjevernom polu, uz pomoć vilenjaka i vođenja popisa želja.
Nastove ilustracije, koje se i danas koriste, preuzeo je i ilustrator Coca-Cole. Haddon Sundblom prikazao je Djeda Mraza toplije – ljudski, prijateljski i pristupačno – dajući tom liku prepoznatljiv i jedinstven izgled.
Širenjem američke popularne kulture nakon Drugog svjetskog rata, ova verzija Djeda Mraza ustalila se širom svijeta i zadržala se sve do danas.
SP 2026
PARAGVAJ IDE KUĆI: Mbappe golom iz penala odveo Francusku u četvrtfinale Mundijala
Prije 2h0
Svijet
TRAGEDIJA U VENECUELI: Broj mrtvih u stravičnom zemljotresu dostigao 3.000 (VIDEO)
Prije 2h0
Hronika
POKUŠAO IH PREVARITI: Uzeo BMW X5 na leasing u Njemačkoj i preprodao ga u BiH
Prije 2h0
Politika
OPOZICIJA U RS-U PRED RASPADOM: Dok se svađaju oko fotelja, Dodik već slavi pobjedu (VIDEO)
Prije 2h0
Jeste li znali
PRIZNAO SVE PA DIGAO RUKU NA SEBE: Priznanje ratnog zločinca odjeknulo je u cijelom svijetu, evo šta je rekao…
Prije 21h0
Jeste li znali
DANI UBIJANJA: Bio je član Karadžićeve stranke, prvi je osuđenik u Haagu, uhapšen je u Njemačkoj, a danas slobodno živi u Srbiji…
03. Jul. 20260
Jeste li znali
OVO JE NOVO ELITNO ZANIMANJE: Radnice troše hiljade eura u svoj izgled - "Bez toga nema ni klijenata!" (FOTO)
03. Jul. 20260
Jeste li znali
NEVJEROVATNO: Golim rukama spasio šest miliona pčela od sigurne smrti...
02. Jul. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.