Zabava
NAPRAVILI HAOS: Djeda Mrazovi se potukli u supermarketu (VIDEO)
06. Dec. 20250
Pravi korijeni modernog Djeda Mraza sežu mnogo dublje u prošlost. Istorijski gledano, lik se temelji na Nikoli Mirskom, biskupu iz 4. vijeka s područja današnje Turske
Jeste li znali
Prije 2h
0
Coca-Cola nije stvorila Djeda Mraza, ali je njezino oglašavanje oblikovalo današnju sliku najpoznatijeg novogodišnjeg lika.
Mit prema kojem je tog mnogoimenovanog donositelja novogodišnjih darova izmislio brend gaziranih pića toliko je uporan da je čak i Coca-Cola morala reagovati kako bi razjasnila činjenice.
Međutim, iako ga firma nije izmislila, priznaje kako je njezino oglašavanje imalo važnu ulogu u oblikovanju i širenju savremene slike Djeda Mraza.
Coca-Cola objašnjava da je od 1931. godine ilustrator Haddon Sundblom, kojeg je angažovala kompanija, uspostavio prepoznatljivu sliku dobroćudnog, krupnog muškarca u crveno-bijelom kaputu.
Taj je prikaz, distribuiran širom svijeta kroz reklame i plakate, s vremenom postao vizuelni standard u različitim prikazima Djeda Mraza.
Pravi korijeni modernog Djeda Mraza sežu mnogo dublje u prošlost. Istorijski gledano, lik se temelji na Nikoli Mirskom, biskupu iz 4. vijeka s područja današnje Turske.
U srednjovjekovnoj Evropi širile su se legende o Svetom Nikoli, zaštitniku djece i siromašnih, što je dovelo do razvoja brojnih regionalnih tradicija.
Smatra se kako je lik u Sjevernu Ameriku stigao u 17. vijeku preko holandskih imigranata.
Njihov „Sinterklaas“, kojeg su rani doseljenici donijeli u Nieuw Amsterdam, postupno je u engleskom govornom području prerastao u „Santa Claus“.
Budući da su mnoge protestantske zajednice u Sjevernoj Americi odbacile poštovanje katoličkih svetaca, darivanje se s vremenom premjestilo s praznika Svetog Nikole 6. novembra, na dan njegove smrti, na Božić, 24. ili 25. decembra.
U 19. vijeku Djeda Mraz dobija i svoj književni oblik. Pisac Vašington Irving opisao ga je već 1809. godine kao veselog i bucmastog Holanđanina.
Presudan uticaj imala je pjesma „Posjeta Svetog Nikole“ iz 1823. godine, koja je prvi put objedinjavala ključne elemente poput saonica koje vuku sobovi, noćnog dolaska kroz dimnjak i dijeljenja darova.
Krajem 19. vijeka ilustratori su dodatno usavršili njegov vizuelni izgled.
Karikaturista njemačkog porijekla Tomas Nast od 1863. godine razvijao je vizuelne elemente za američki časopis „Harper's Weekly“. Stvorio je snažnog, bradatog muškarca u različitim crveno-bijelim varijantama, prikazanog kako živi na Sjevernom polu, uz pomoć vilenjaka i vođenja popisa želja.
Nastove ilustracije, koje se i danas koriste, preuzeo je i ilustrator Coca-Cole. Haddon Sundblom prikazao je Djeda Mraza toplije – ljudski, prijateljski i pristupačno – dajući tom liku prepoznatljiv i jedinstven izgled.
Širenjem američke popularne kulture nakon Drugog svjetskog rata, ova verzija Djeda Mraza ustalila se širom svijeta i zadržala se sve do danas.
Svijet
PORAŽAVAJUĆE: Više od hiljadu ljudi umrlo je u Gazi čekajući medicinsku evakuaciju
Prije 3 min0
Ekonomija
ANALIZA TRŽIŠTA RADA: Za godinu nezaposlenost u BiH pala za...
Prije 8 min0
Vijesti
MIOKOVIĆ NAPAO RTRS: "Pa oni su uspjeli nadmašiti naslijeđe Riste Đoge"
Prije 11 min0
Vijesti
ZDK BOGATIJI ZA 98 NOVIH POLICAJACA: "Samo moderna, dobro opremljena i motivisana policija može odgovoriti na sve sigurnosne izazove"
Prije 19 min0
Jeste li znali
BRUTALNI UBICA ANĐEOSKOG LICA: Doživjela je strašnu porodičnu tragediju, iz osvete je neprijatelje snajperom “skidala” kao muhe, a onda je likvidirana...
18. Dec. 20250
Jeste li znali
SVE VRIJEME SMO BILI U ZABLUDI: Istraživači došli do novih spoznaja o planetama...
17. Dec. 20250
Jeste li znali
SVI SU STRAHOVALI OD „VJEŠTICE“: Brutalno je mučila logoraše, metode su bile zastrašujuće, a nakon što su je osudili na doživotni zatvor – novi šok...
Prije 10h0
Jeste li znali
KAKO SE ŽIVI U NAJHLADNIJEM GRADU NA SVIJETU: Stanovnici automobile nikada ne gase
18. Dec. 20250
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.