Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da imenuje konzervativnog guvernera Louisiane Jeffa Landryja posebnim izaslanikom za Grenland izazvala je konsternaciju u Kopenhagenu, koji je upozorio da ta odluka signalizira trajni američki interes za taj arktički danski teritorij, koji ima vlastitu autonomnu upravu.

"Imenovanje potvrđuje kontinuirani američki interes za Grenland. Međutim, inzistiramo na tome da svi - uključujući SAD - moraju pokazati poštovanje prema teritorijalnom integritetu Kraljevine Danske", rekao je u ponedjeljak danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen.

Trump je aluzije na Grenland, koje su se mogle protumačiti kao očiti izraz teritorijalnih pretenzija, počeo spominjati još u prvom mandatu, no isti narativ je eksplicitnije počeo komunicirati i oblikovati otkako je ponovno uselio u Bijelu kuću u siječnju, inzistirajući da Danska loše upravlja tim strateški ključnim arktičkim otokom, u trenutku kada Arktik, područje prebogato rudnim i mineralnim resursima te drugim prirodnim bogatstvima, zahvaljujući globalnom zatopljenju i topljenju leda postaje sve privlačniji kao alternativna, jeftinija i brža morska trgovačka ruta te se kao takav nalazi u fokusu interesa triju velikih globalnih rivala - SAD-a, Kine i Rusije.

‘Neuobičajen potez‘

Prema pisanju danskog medija The Danish Dream, koji objavljuje vijesti prilagođene stranim državljanima, turistima i sličnim profilima korisnika, u članku objavljenom u ponedjeljak ocijenjeno je da se radi o odvažnom potezu američkog predsjednika, koji signalizira obnovljeni interes SAD-a za stratešku važnost tog arktičkog otoka te naglašava stalni američki sigurnosni fokus na sjevernoatlantsku regiju.

Ističe se kako je ovaj potez neuobičajen jer je Trump dosad takva imenovanja poduzimao isključivo za područja zahvaćena aktivnim sukobima. Stoga njegova odluka sugerira da Grenland i dalje zauzima središnje mjesto u njegovoj dugoročnoj sigurnosnoj i vanjskopolitičkoj viziji.

Iako Trump posljednjih mjeseci nije javno spominjao Grenland, ovaj potez pokazuje koliko ozbiljno shvaća geopolitički položaj otoka. Smješten između Sjeverne Amerike i Europe, Grenland ima stratešku prednost u nadzoru zračnih i pomorskih ruta na Arktiku. Na njemu se također nalazi važna američka svemirska baza Pituffik, koja ima ključnu ulogu u sustavima ranog upozorenja.

Prema mišljenju promatrača i stručnjaka, Sjedinjene Države rijetko imenuju posebne izaslanike izvan ratom pogođenih ili diplomatski osjetljivih područja. Ipak, valja napomenuti, Washington ponekad imenuje izaslanike i za druga pitanja, primjerice za humanitarnu pomoć, u prošlosti i za klimatske promjene ili nekakav regionalni angažman i slično, a ne samo za neposredne krize.

Zasad samo simbolika?

Uvrštavanje Grenlanda u tu kategoriju upućuje na širu važnost koju Trump pridaje Arktiku. Za njega bi kontrola nad strateškim uporištima poput Grenlanda mogla biti ključna za zaštitu američkih interesa u doba obnovljenog rivalstva velikih sila, navodi The Danish Dream.

Trump je tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, 2019. godine, javno predložio da bi SAD trebao razmotriti kupnju otoka. Taj je prijedlog ubrzo odbijen i od Danske i od grenlandskih samoupravnih vlasti, no tada je jasno pokazao u kojoj mjeri američki čelnici tu regiju smatraju dijelom globalnog sigurnosnog planiranja. Autonomija Grenlanda unutar Danske, uspostavljena sporazumima krajem 20. stoljeća, i dalje je ključni element odnosa između dviju zemalja i SAD-a.

Strateški položaj Grenlanda u blizini novih arktičkih brodskih ruta i prirodnih resursa također je privukao gospodarski interes. Kako klimatske promjene olakšavaju pristup Arktiku i njegovim vodama, globalne sile sve se više natječu za ključni utjecaj u toj regiji.

Ipak, unatoč simbolici novog imenovanja, kako piše danski medij, stručnjaci ističu da ga ne treba tumačiti kao znak skorih američkih drastičnijih poteza. U Trumpovoj objavi ne spominju se planovi proširenja fizičke prisutnosti SAD-a na otoku niti pokušaj oživljavanja ranijih ideja o njegovoj kupnji. Čini se, kako se navodi, da je riječ o promišljenom podsjetniku da SAD Grenland i dalje smatra ključnim za svoju nacionalnu obranu.

Iako procjenjuju da je imenovanje izrazito konzervativnog Landryja prije svega simbolično, a ne izraz konkretne promjene politike, simbolika, kako navodi The Danish Dream, ima snagu - imenovanjem pouzdanog političkog saveznika na ovu novu poziciju, Trump šalje poruku koliko Grenland ostaje središnji element njegova sigurnosnog razmišljanja. Kako se globalna konkurencija na Arktiku pojačava, buduća suradnja između Washingtona, Kopenhagena i grenlandske prijestolnice Nuuka mogla bi ovisiti o tome kako će obje strane protumačiti ovu najnoviju američku inicijativu.

Landry: ‘Čast mi je služiti kako bih Grenland učinio dijelom SAD-a‘

Iako se ne čini da su bilo kakvi teritorijalni potezi na stolu, Trumpovom odlukom Grenland se zadržava čvrsto unutar okvira američkog geopolitičkog planiranja, zaključuje danski medij.

No, Landry, koji je preuzeo dužnost guvernera Louisiane u siječnju 2024. godine, u svojoj je objavi na X-u bio prilično entuzijastičan u vezi svog imenovanja. "Čast mi je služiti... na ovoj volonterskoj poziciji kako bih Grenland učinio dijelom SAD-a. Ovo ni na koji način ne utječe na moju poziciju guvernera Louisiane!", poručio je uz zahvalu Trumpu, kako je prenio NBC.

U danskim medijima i javnosti ova odluka Donalda Trumpa dobila je, očekivano, snažan odjek i pokrenula burne komentare. Kako javlja Politiken, više grenlandskih političara pozvalo je da se ovo Trumpovo imenovanje posebnog izaslanika za Grenland ne shvati olako, uz poruku da Grenland još uvijek nije na prodaju.

Danski obavještajci: ‘Ne isključuje se ni američka primjena vojne sile‘

Danske obavještajne službe nedavno su procijenile da SAD koristi svoju gospodarsku moć kako bi "nametnuo svoju volju" te da prijeti vojnom silom čak i svojim saveznicima.

Ti komentari, izneseni u godišnjoj procjeni, prvi su put da je Danska obrambena obavještajna služba (DDIS) uvrstila SAD među prijetnje toj zemlji. U izvješću se upozorava da se Danska "suočava sa sve ozbiljnijim prijetnjama i sigurnosno-političkim izazovima nego što je to bio slučaj dugi niz godina".

Navodi se da SAD "sada koristi svoju gospodarsku i tehnološku snagu kao sredstvo moći, uključujući i protiv saveznika i partnera".

Natjecanje između velikih sila - Rusije, Kine i SAD-a - "sve se više odvija na Arktiku", koji dobiva na strateškoj važnosti uslijed rastućih napetosti između Rusije i Zapada. To, kako se navodi, predstavlja posebnu prijetnju Danskoj, koja je nekoć vladala Grenlandom kao kolonijom te i dalje kontrolira njegovu vanjsku i sigurnosnu politiku.

"Pojačano nadmetanje velikih sila na Arktiku značajno je povećalo međunarodnu pozornost prema toj regiji", stoji u izvješću. "To se posebno odnosi na rastući interes Sjedinjenih Američkih Država za Grenland i njegovu važnost za nacionalnu sigurnost SAD-a... Istovremeno, ta pozornost povećava prijetnju od špijunaže, uključujući i kibernetičku špijunažu, kao i pokušaje dodatnog utjecaja na sve dijelove Kraljevine Danske", dodaje se.

"Sjedinjene Američke Države koriste gospodarsku moć, uključujući prijetnje visokim carinama, kako bi nametnule svoju volju, a mogućnost primjene vojne sile - čak i protiv saveznika - više se ne može isključiti", navodi se u izvješću.