Kina je tiho mobilizirala hiljade ribarskih brodova dva puta u posljednjim sedmicama kako bi formirala ogromne plutajuće barijere duge najmanje 320 kilometara, pokazujući novi nivo koordinacije koji bi Pekingu mogao omogućiti da na više načina nametne kontrolu u osporavanim morima.

Dvije nedavne operacije odvijale su se uglavnom neprimijećeno, a analiza podataka o praćenju brodova koju je proveo "The New York Times" (NYT) prvi put otkriva razmjere i složenost ovih manevara. Prošle sedmice, oko 1.400 kineskih plovila iznenada je prekinulo uobičajene ribarske aktivnosti ili isplovilo iz matičnih luka i okupilo se u Istočnom kineskom moru. Do 11. januara formirali su pravougaonik dug više od 320 kilometara, a formacija je bila toliko gusta da su neki teretni brodovi koji su prilazili morali da ih zaobilaze ili da vijugaju kroz njih, prenosi Blic.

Kineska pomorska milicija kao instrument strateške moći

Pomorski i vojni stručnjaci navode da ovi manevri ukazuju na to da Kina ubrzano jača svoju pomorsku miliciju, koju čine civilni ribarski brodovi posebno obučeni za učešće u vojnim operacijama. Analitičari smatraju da vježbe pokazuju sposobnost Pekinga da u rekordnom roku okupi ogroman broj plovila u spornim vodama. Manevar od 11. januara uslijedio je nakon slične operacije prošlog mjeseca, kada se oko 2.000 kineskih ribarskih brodova okupilo u dvije duge, paralelne formacije tokom praznika. Neobične formacije prvi je primijetio Jason Wang, operativni direktor kompanije "ingeniSPACE", a nalaze je nezavisno potvrdio i Starboard Maritime Intelligence.

"Pomislio sam u sebi: 'Ovo nije u redu'. Vidio sam ranije po nekoliko stotina brodova, ali ništa ovakvih razmjera ili ovako prepoznatljive formacije", izjavio je Wang, opisujući reakciju na prizore u Istočnom kineskom moru. Okupljeni brodovi su držali stabilne pozicije, umjesto da plove uobičajenim ribarskim šablonima, što jasno ukazuje na koordinisani državni napor, a ne na komercijalni ribolov. Stručnjaci poput Mark Douglas iz kompanije Starboard ističu da nikada ranije nisu vidjeli formaciju ovakve veličine i discipline, što zahtijeva značajan nivo komande i kontrole.

Ribarski brodovi kao oružje i potencijalna blokada Tajvana

U slučaju sukoba ili krize oko Tajvana, Kina bi mogla mobilizirati desetine hiljada civilnih brodova kako bi blokirala morske puteve i otežala vojne operacije protivnika. Iako su ribarski brodovi premali da bi sami sproveli potpunu blokadu, Lonnie Henley, bivši američki obavještajac, upozorava da bi oni mogli ozbiljno ometati kretanje američkih ratnih brodova. Dodatno, Thomas Shugart, bivši američki mornarički oficir, naglašava da bi mase malih plovila mogle služiti kao mamci za rakete i torpeda, preplavljujući radare i senzore dronova prevelikim brojem ciljeva.

Ove operacije predstavljaju hrabar korak u naporima Pekinga da potvrdi teritorijalne zahtjeve uspostavljanjem perimetra u vodama blizu Šangaja, jedne od najprometnijih luka na svijetu. Gregory Poling, direktor Inicijative za transparentnost azijskih mora pri CSIS-u, smatra da je ovo bila vježba za budući "karantin" ili blokadu Tajvana. Profesor Andrew S. Erickson sa Američkog mornaričkog koledža dodaje da bi ovi manevri mogli biti i direktan signal Japanu. Dok kineska vlada šuti, analitičari su složni: jedinice pomorske milicije postaju organizovanije, bolje opremljene i spremne za podršku borbenim operacijama, što predstavlja jedan od najvećih izazova za sigurnost u regiji.